Kalamata Καλαμάτα | |
|---|---|
 | |
| Osnovni podatci | |
| Država |  Grčka |
| Periferija | Peloponez |
| Prefektura | Mesanija |
| Stanovništvo | 57 620(2001) |
| Površina | 253,2km² |
| Visina | 0-21m |
| Koordinate | 37°2′N22°6′E /37.033°N 22.100°E /37.033; 22.100 |
| Vremenska zona | Srednjoeuropsko vrijeme (UTC+2) |
| - Ljeto (DST) | Srednjoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3) |
| Poštanski broj | 241 00 |
| Pozivni broj | 27210 |
| Registarska oznaka | KM |
| Gradonačelnik | Asimakis Asimakopoulos |
| Službena stranica | www.kalamata.gr |
| Karta | |
  Kalamata Kalamata na zemljovidu Grčke | |
Kalamata (grčki: Καλαμάτα, bivši: ΚαλάμαιKalámai na katarevusi) je drugi po veličini grad naPeloponezu u južnojGrčkoj.
Kalamata je glavni grad i glavna pomorska lukaprefekture Mesanija, grad leži na obalama rijekeNedon u srediniMesanijskog zaljeva.
Grad je smješten pored ostataka antičkog grada Pharai koji spominjeHomer.
Kalamata leži 238 km jugozapadno odAtene, oko 60 km, 120 km jugoistočno od gradaPirgosa, te oko 80 km jugo-zapadno odTripolija, 60 km zapadno odSparte, i oko 8 km istočno odMesene. Kalamata je udaljena 215 km južno odPatrasa i 715 km južno odSoluna. Po popisu iz 2001. godine Kalamata je imala 57 620 stanovnika.
Kalamata leži u Mesanijskom zaljevu koji ima brojne duge plaže. PlaninaTajget nalazi se udaljena 4 km istočno od grada, autocesta GR-82 Kalamata - Sparta ide po obroncima planine.
ImeKalamata možda vuče porijeklo iz grčke složenicekala ommata, a što značilijepe oči.bizantinska crkva pored grada posvećena je djeviciKalomata. Postoji i sasvim druga pretpostavka da je porijeklo imena latinskog porijekla, složenica od dviju riječi;Cala što znači mjesto za sidrenje iMata malo drvo.
Za razliku od većine drugih grčkih gradova, Kalamata nije osnovana uantičkim vremenima.
Kalamata je u svojoj povijesti često mijenjala gospodare. Bila je pod vlašću križarske državiceAhejske Kneževine od1205. do1381.godine.franačka plemićka obiteljVillehardouin (Gotfrid I. Villehardouin i dr.), vladala je od1210. do1278. godine i izgradila dvorac u mjestu.
Kalamatu su zauzeliTurci1481. i vladali njome do1681. godine. NakonTuraka gradom vladajuMlečani do1715. godine.Za vrijeme mletačke vlasti Kalamata je bolje utvrđena, a grad je doživio gospodarski oporavak i rast.
Turci ponovno zauzimaju Kalamatu1715. godine, i vladaju njome sve doGrčkog rata za neovisnost kada je Petros Mavromihalis oslobodio grad23. ožujka1821. godine, odturske vlasti nakon okupacije od skoro 300 godina.Grčke ustanike vodili su vojskovođe; Teodor Kolokotronis, Petros Mavromihalis i Papaflesas.1825. godineIbrahim paša razorio je grad za vrijemeGrčkog rata za neovisnost. Nakon toga grad je ponovno podignut i postao je jedna od najznačajnijih lukaMediterana.
Dana29. travnja1941. vodila se kod luke u Kalamati žestoke borbe između nastupajućihnjemačkih snaga i vojnika iz sastava2. novozelandske divizije.
Današnja Kalamata je drugi grad po veličini naPeloponezu. Grad je trgovačko sjedište poljoprivrednog kraja koji je poznat po proizvodnji i izvozu;grožđica, maslina i maslinovog ulja.Kalamata je ponovno bila svjetskim naslovnicama kada ju je pogodio potres od 6.6 poRichterovoj ljestvici u utorak13. rujna1986. godine. Potres nije izazvao veća oštećenja, ali je izazvao paniku.
NovosnovanoSveučilište Peloponez ima ogranak (kamp) u Kalamati sa studijima; povijesti, književnosti, religije i filozofije. U Kampu Kalamati se održavaju besplatni tečaji grčkog jezika zaiseljene Grke.
Pored grada ide magistralna cesta;E55/E65 kao i Grčka međugradska cesta GR-82. Najbliža autocesta se nalazi na 35 km sjeverno od grada.
Kalamata je povezana brzom željezničkom linijom s gradovima; Kiparisijom,Pirgosom,Patrasom i Kiatom, putnički promet premaKorintu je zbog rekonstrukcije pruge zatvoren.
Iz gradske luke voze trajekti za otokeKiteru iKretu. Od sredine 1980-tih i prometuje kružna brodska linija između gradova; Kalamata -Kitera -Hania (Kreta).
Za ljetnih mjeseci brojni čarter letovi iz raznih europskih gradova lete na Međunarodnu zračnu luku Kalamata.
| Godina | Stanovništvo | Promjena | Stanovništvo općine | Promjena | Gustoće |
|---|---|---|---|---|---|
| 1981 | 42,075 | - | - | - | |
| 1991 | 43,625 | +1,550/+2.68% | 50,693 | - | 200.20/km² |
| 2001 | 61,373 | +17,748/+177.0% | 81,125 | - | 457.56/km² |
Kalamata je grad brojnih znamenitosti, poput Dvorca Villehardouin, bizantinske crkve Ipapandis, manastira Kalograiona i Muzeja željeznice. Crkva Agion Apostolon (Sveti Apostoli) ima veliko nacionalno značenje za Grke jer je u njoj Mavromihalis objavio početakGrčkog rata za neovisnost.
Glavni gradovigrčkih prefektura | ||
|---|---|---|
Agios Nikolaos •Aleksandropoli •Amfisa •Argostoli •Arta •Atena •Halkida •Hania •Hios •Krf •Korint •Drama •Edessa •Eleusina •Ermoupolis •Florina •Grevena •Heraklion •Igumenica •Janjina •Kalamata •Kardisa •Karpenisi •Kastoria •Katerini •Kavala •Kilkis •Komotini •Kozani •Lamia •Larisa •Lefkada •Livadea •Mesolongi •Mitilene •Nauplion •Palini •Patras •Pirej •Poligiros •Preveza •Pirgos •Retimno •Rodos •Ser •Sparta •Solun •Trikala •Tripoli •Vati •Veria •Volos •Ksanti •Zakintos |  | |
