| Julius Lothar von Meyer | |
 | |
| Rođenje | 19. kolovoza1830. Varel,Donja Saska,Njemačka |
|---|---|
| Smrt | 11. travnja1895. Tübingen,Baden-Württemberg,Njemačka |
| Državljanstvo | Nijemac |
| Polje | Kemija |
| Institucija | Sveučilište u Heidelbergu Sveučilište u Eberswaldeu Politehnički institut uKarlsruheu Sveučilište uTübingenu |
| Alma mater | Sveučilište uWürzburgu Sveučilište uWrocławu |
| Akademski mentor | Robert Wilhelm Bunsen |
| Poznat po | Periodni sustav elemenata |
| Portal o životopisima | |
Julius Lothar von Meyer (Varel, 19. kolovoza 1830. –Tübingen, 11. travnja 1895.), njemačkikemičar. Bio jeprofesor kemije najprije uEberswaldeu iKarlsruheu, a zatim, od 1876. u Tübingenu. Neovisno oD. I. Mendeljejevu, razvio jeperiodičku klasifikaciju kemijskih elemenata. Njegova knjigaModerne teorije u kemiji (njem.Die modernen Theorien der Chemie, 1864.), poznata po izvanrednim raspravama o osnovnim načelima kemije, sadrži i preliminarnu klasifikaciju elemenata temeljenu navalenciji. Godine 1870. objavio je svoj sustav kemijskih elemenata i krivulju omjerâatomskoga volumena iatomskoga broja, čime je jasno pokazaoperiodičke odnose izmeđukemijskih elemenata. Prijedlogbenzenove formule njegov je prilogorganskoj kemiji. Njegovu metodu pripravejodovodika reakcijom crvenogafosfora s jodom ivodom organski kemičari koriste i danas.[1]
Podrobniji članak o temi:Periodni sustav elemenataPeriodni sustav elemenata je sustavni tablični poredak kemijskih elemenata koji odražava njihovuatomsku građu i sličnost njihovih fizikalnih i kemijskih svojstava. Periodičkomu ponavljanju kemijskih i fizikalnih svojstava elemenata uzrok je periodička sličnostelektronske konfiguracije atoma elemenata poredanih po rastućem atomskom broju. Nova perioda u periodnom sustavu započinje kada se u elektronskoj konfiguraciji atoma počne popunjavati novaelektronska ljuska. Stoga atomi elemenata u jednoj periodi imaju jednak broj ljusaka, ali različit brojelektrona u vanjskoj ljusci (valentni elektroni). Suprotno, atomi elemenata unutar jedne skupine (stupac) imaju različit broj ljusaka, ali im je brojvalentnih elektrona jednak. Kako broj valentnih elektrona određuje kemijska svojstva elementa, elementi jedne skupine imaju slična kemijskih svojstva.
Suvremena tablica periodnoga sustava, prema preporuciMeđunarodne unije za čistu i primijenjenu kemiju (IUPAC, 1988.), sadrži 7 perioda i 18 skupina elemenata. Svi su elementi u periodnome sustavu naznačeni svojim kemijskim simbolima, kojima se dodaju oznake: atomski broj (redni broj) kao lijevi supskript, amaseni broj kao lijevi superskript.[2]
Elementi koji imaju slična kemijska svojstva imajuatomsku masu koja je ista ili relativno slična (na primjerPt,Ir,Os) ili kojima se povaćava (na primjerK,Rb,Cs). Svrstavanje elemenata po atomskoj masi, sveden je navalencije, kao i na kemijska svojstva. Tu se ubrajaju elementi kaoLi,Be,Ba,C,N,O iSn. Elementi koji su najrasprostranjeniji imaju malu atomsku masu.
Ne znajući za Mendeljejeva, J. L. von Meyer je također radio na periodnom sustavu. Njegov rad, izdan1864. sadržavao je samo 28 elemenata raspoređenih po samovalencijama. Uz to, Meyer nikad nije došao na ideju da predvidi otkriće novih elemenata, i da ispravi atomske mase. Samo nekoliko mjeseci nakon Mendeljejevog sustava, Meyer izdao je virtualno identičan sustav. Neki ljudi smatraju Mendeljejeva i Meyera ko-stvoritelje periodnog sustava, no Mendeljejev je točno predvidio kvalitete elemenata koje je on zvao eka-silicij (germanij), eka-aluminij (galij) i eka-bor (skandij) i to mu je dalo veći dio slave. U to vrijeme Mendeljejeva predviđanja oduševila su sve i naknadno su dokazana kao točnim.
