| Jazavci | |
|---|---|
 | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Mammalia |
| Red: | Carnivora |
| Porodica: | Mustelidae |
| Potporodica: | Melinae Bonaparte, 1838 |
| Rodovi | |
Jazavci (lat.melinae) skupno je ime pripadnika triju rodova koje pripadaju porodiciMustelidae: istoj sisavačkoj porodici u koju ubrajamotvorove,lasice,vidre i nekoliko ostalih vrstazvijeri. Postoji osam vrsta jazavaca, smještenih u tri potporodice:Melinae (jazavciEurope iAzije),Mellivorinae (medojedni jazavac) iTaxideinae (američki jazavac). Azijski smrdljivi jazavci iz roda Mydaus bili su svrstavani u rodMelinae, no nedavna istraživanja ukazuju kako se zapravo radi o rođacimatvorova (porodicaMephitidae) starog svijeta.
Tipični jazavci (vrsteMeles,Arctonyx,Taxidea iMellivora) kratkih su udova i zdepaste građe. Donja čeljust povezana je s gornjom putem transverzalnog kondilarnog nastavka čvrsto vezanog u dugu šupljinu lubanje, pa je dislokacija čeljusti nemoguća. Ovo svojstvo omogućuje jazavcu održavanje snažnog ugriza bez popuštanja, no smanjuje pokretljivost čeljusti.
Ponašanje jazavaca razlikuje se od potporodice do potporodice, no sve vrste žive u podzemnoj jazbini. Neki su samotne životinje, putujući od jednog doma do drugog, dok ostali tvore klanove. Veličina klanova varira, od dvije do petnaest jedinki. Jazavci su razjarene životinje i štitit će sebe i svoju mladunčad pod svaku cijenu. Jazavci su sposobni boriti se s mnogo većim životinjama, poputvukova,kojota imedvjeda. Na kraće staze, jazavci mogu trčati brzinom od 25 – 30 km/h.
Sjevernoamerički jazavacsvejed je i njegov plijen predstavljajuštakori bisagaši,tekunice,krtice,svisci,prerijski psi,šumski štakori iskočimiši. Također vrebaju ptice koje se gnijezde na tlu (poputćuka jamara ilibregunice),guštere,vodozemce,ribe,tvorove (Mephitis iSpilogale),kukce, a hrane se i strvinom,medom, nekim vrstama biljaka igljivama. Ne nalik ostalim zvijerima koje vrebaju svoj plijen, jazavci većinu pronalaze kopajući.
Medojedni jazavci hrane se medom,ježevima, pa čak izmijama otrovnicama. Mogu se penjati drvećem kako bi došli do košnica pčela.
Prehrana euroazijskog jazavca sastoji se odglista, kukaca i ličinki. Također se hrane manjim sisavcima, vodozemcima, gmazovima, pticama,žitaricama, korijenjem ivoćem.
Mnogi su jazavci u Europi pobijeni plinom tijekom 1960ih i 1970ih radi kontroliranjabjesnoće. Do 1980ih, ubijanje plinom provođeno je uUjedinjenom Kraljevstvu radi kontrole nadgoveđom tuberkulozom.Skandinavski je običaj stavljati ljuske jajeta u čizme prije šetnje kroz jazavčevo područje, jer se vjeruje kako jazavci ne zagrizu dok ne čuju krckanje kostiju. Lov na jazavce čest je u mnogim zemljama; radi njegova štetočenja ili radi sporta.
Borba jazavaca je zakonom zabranjena Ugovorom o okrutnosti prema životinjama 1835, kao i Ugovorom o zaštiti jazavaca 1992.
Jazavčari su posebna pasmina pasa, prvotno uzgajana izričito radi korištenja u lovu na jazavce i borbama jazavaca.
Jazavčeva gruba dlaka koristi se u proizvodnji kvalitetnih četki za brijanje, a u nekim se prilikama koristi i kao kosa za lutke.
Jazavci su popularan pojam u književnosti. Mnogi likovi jazavaca pojavljuju se uRedwall novelamaBriana Jacquesa. U knjigama oHarryju Potteru, jedan od četiri "doma"Hogwartsa,Hufflepuff, koristi jazavca kao svoj zaštitni znak.
Najpoznatija pjesma o jazavcu dolazi iz periodaromantizma, pjesnikaJohna Clarea. Pjesma opisuje lov na jazavca, i tretira jazavca kao plemenito biće koje na kraju umire.
Jedno od najpoznatijih djelabosanskohercegovačke književnosti je "Jazavac pred sudom"Petra Kočića. To djelo je bilo vrlo popularno uJugoslaviji, te se čak zagrebačko kazalište "Kerempuh" do 1994. godine zvalo "Jazavac".
 | Wikivrste imaju podatke o taksonujazavcima |