Ivaniš Korvin (Wroclaw,2. travnja1473. –Krapina,12. listopada1504.), ugarski velikaš,slavonski herceg (1490. – 1494.) ihrvatski ban ("dalmatinsko-hrvatski i slavonski")1495. –1498. i1499. – 1504.
Bio je izvanbračni sinugarsko-hrvatskog kraljaMatije Korvina († 1490.).[1] Budući da njegov otac nije imao zakonitog nasljednika, nastojao je Ivanišu osigurati hrvatsko-ugarsko prijestolje te mu je poklonio brojne zemlje uHrvatskoj,Austriji iŠleskoj, a velikaše je pismeno obvezao da ga priznaju za kralja nakon njegove smrti.[2] Ipak, nakon kraljeve smrti, velikaši su za novog kralja izabrali češkog kraljaVladislava II. Jagelovića (1490. – 1516.), a Ivaniš se morao zadovoljiti naslovima slavonskog hercega i hrvatsko-dalmatinskog bana, a bila mu je obećana i krunidba za bosanskog kralja, do koje nikad nije došlo.
Početkom1496. godine vratio se u Hrvatsku i vjenčao sBeatricom Frankopan (1480. – 1510.), kćerkom knezaBernardina Frankopana († 1529.) te ponovno preuzeo hercešku upravu.[3] Stolovao je u graduBihaću naUni, a kasnije uKrapini uHrvatskom zagorju. Glavni mu je zadatak bila obrana hrvatske zemlje od neprestanihosmanskih napada.
Imreu Töröku iz Enjinga dao je16. kolovoza1502. pred zagrebačkimKaptolom uzalog utvrdu (castrum)Zabathku (Suboticu) i istoimeni grad (oppidum).[4] Iznos zaloga bio je 10 tisuća forinta. Osim utvrde i grada Zabathke, u zalog mu je dao trgovištaMadaraš,Tavankut,Verušić iSebešić.[4]
Umro je mlad 1504. godine od groznice, kao posljedice stalnih borbi sTurcima. Pokopan je upavlinskoj crkvi uLepoglavi.
Nakon njegove smrti Beatrica nasljeđuje najveći dio muževih posjeda, čuvajući ih za malodobnu djecu, kćer Elizabetu (1496. ili1497.) i sina Krstu (1499.). Međutim, i oboje njegove djece uskoro umire, još u dječjoj dobi.
 | WikIzvor ima izvorni tekst na temu:Banovanje Ivana Korvina R. Horvat, Povijest Hrvatske I. |
| Prethodnik Ladislav Kaniški | Hrvatski ban (1495. - 1498.) | Nasljednik Juraj Kaniški |
| Prethodnik Juraj Kaniški | Hrvatski ban (1499. - 1504.) | Nasljednik Franjo Balassa de Gyarmáth |
