Talijani su potomci starih plemena koja su se još početkomprvog tisućljeća pr. Kr. nastanila u krajevima između Alpa, i po cijelomApeninskom poluotoku i Siciliji. Ovi narodi bijahu različitog porijekla. Najstariji su svakako biliLiguri iIliri, koje su talijanski preci potisnuli potkraj2. i početkom prvog tisućljeća pr. Kr. Negdje u8. stoljeću pr. Kr. između rijekeArno iTiber nastanili su se iEtruščani, koji su se u7. stoljeću pr. Kr. proširili sve do rijekePada iKorzike. Bijahu u tim krajevima nastanjeni još mnogi narodi. Tako su u područjima oko današnjeVenecije živjeliVeneti, tako da se danastalijanska regija u kojoj je smještan ovaj grad zoveVeneto jer ona odgovara povijesnom području na kom je živjelo ovo pleme, a niže na poluotokuMesapi (Messapii) iJapigi (Iapyges) u Apuliji. Na Siciliji su živjeliSikulci,Sikani (Sikanci) iElimi.
Frentani,Picenti iMarrucini naseljavali su središnju obaluJadrana. Samniti i Lucani življaše uMoliseu iBasilicati. Sva su ova plemena utjecala na stvaranje kasnijihTalijana. Jezgru nove nacije svakako su dali oni narodi i plemena po kojima su Talijani dobili ime, zvali su se Italici iliItali. Italici nisu bili jedno pleme, bijahu podijeljeni na 4 glavna plemena, to su: Latini, Falisci,Osci iUmbri ili Umbrijci. Ovo bijahu vrijedni ljudi koji su živjeli od poljodjelstva i uzgoja stoke. Širenjem moćiRima (Roma) negdje od5. stoljeća pr. Kr. italska plemena ušla su u sklopRimske Republike i postali mu saveznici. Dobili su rimsko građansko pravo nakon savezničkog rata koji se vodio od90. do89. pr. Kr.
UPrvom svjetskom ratu (1914. – 1918.) Italija je ušla na straniCentralnih sila, ali do1915. nisu sudjelovali u ratnim operacijama. Tada su tajnimLondonskim ugovorom prešli na stranuAntante, a zauzvrat im je obećana istočna obala Jadrana, jug Grčke i dijelovi Afrike. Talijani su se najviše borili na rijeci Soči.
Talijani nisu bili zadovoljni Versaillskim poretkom. Posebice su bili nezadovoljni time što nisu dobili obećana područja. Javlja se politika revanšizma i revizionizma koju predvodiBenito Mussolini, predvodnikFašista. Mussolini je pridobio talijane obećavši im smanjenje nezaposlenosti u vrijeme najveće krize, poslije rata. Zaposlio je ljude najviše u vojnoj industriji.
UDrugi svjetski rat Italija je ušla na straniTrojnog pakta. Bili su najbliži suradnici nacističke Njemačke. Kapitulirali su nakon što su se saveznici sa Sjeverne Afrike preko Sicilije iskrcali na Talijansko kopno1943.
Referendum o monarhiji od2. lipnja1946. stvorio je Republiku Italiju. Od tada do današnjih dana jedina stvarna opasnost po tada stvoren ustavni poredak je bioBorgheseov puč iz prosinca1970. godine.
Poslije rata vlada velika kriza u zemlji. Ipak, iako su bili na strani poraženih dobili su povoljne kredite od Amerike,Marshallov plan, pomagali su i brojni talijanski iseljenici koji su ulagali u matičnu zemlju. To je jako pomoglo gospodarstvu zemlje. Naročito, nakon što je1957. bila jedna od osnivačaEuropske ekonomske zajednice i tako povećala tržište za svoje proizvode. To joj je uvelike pridonijelo u gospodarskom i političkom smislu, postala je jedno od najbrže rastućih gospodarstava u svijetu. Postala je jedna od vodećih zemalja svijeta i pripada u skupinuG8. Italija je otpočetka članica savezaNATO iEuropske unije.
Na izmaku20. stoljeća, nestabilnosti unutarnje politike pridonosili su česti financijski i politički skandali, korupcija i postojanje jakemafije. Tijekom1990-ih u Italiji se razvijaju nove političke organizacije:Sjeverna liga (Lega Nord) iNaprijed Italijo (Forza Italia); potonja stranka desniceS. Berlusconija pobjeđuje na izborima2001. godine.
Palazzo Madama u Rimu, zgrada talijanskoga Senata.
Ustav iz1948. ustanovio je dvodomniparlament (Parlamento), koji ima Zastupnički dom (Camera dei Deputati) iSenat (Senato della Repubblica), zasebno sudstvo, te izvršnu vlast utjelovljenu u Vijeću ministara (kabinetu), koje predvodi predsjednik vijeća (predsjednik vlade).
Predsjednik Republike bira se svakih 7 godina, a bira ga Parlament zajedno s malim brojem regionalnih poslanika. Predsjednik predlaže predsjednika vlade, koji predlaže ostale ministre (formalno ih imenuje predsjednik).
Vijeće ministara (koje obično čine parlamentarni zastupnici) mora zadržati povjerenje (Fiducia) oba doma.
Zastupnici domovaparlamenta biraju se izravno kroz opće izbore, a koristi se miješani većinsko-proporcionalni sustav. Prema zakonima iz1993., 75% mjesta u parlamentu zauzimaju predstavnici okruga; preostalih 25% mjesta raspoređuje se proporcionalno. Zastupnički dom ima 630 zastupnika. Osim 315 zastupnika koji se biraju, Senat sadrži i bivše predsjednike, kao i razne druge osobe imenovane doživotno u skladu s posebnim ustavnim odredbama. Zastupnici oba doma biraju na najviše 5 godina, ali oba se doma mogu raspustiti i prije isteka tog roka. Zakoni se smiju predlagati iz oba doma, a mora ih prihvatiti većina u oba doma.
Talijansko se sudstvo zasniva narimskom pravu, napoleonskom kodu i statutima. Ustavni sud (Corte Costituzionale), koji odlučuje o ustavnosti zakona, osnovan je tek nakon2. svjetskog rata.
Apenini su gorski lanac koji se proteže duž čitavog poluotoka i na sjeverozapadu se spaja s planinskim lancemAlpa, koji polukružno zatvara Italiju na sjeveru. Na sjeveru je velika aluvijalna nizina rijekePo i njezinih pritoka, koji se spuštaju sAlpa, Apenina iDolomita. Ostale važne rijeke suTiber,Adige iArno.
Najviši vrh jeMont Blanc (Monte Bianco), koji ima 4.810 m, a viši su vrhovi još iMonte Rosa (4.637 m) iMonte Cervino (4.476 m -nje.: Matterhorn). Italija ima tri slavnavulkana: ugasliVezuv kodNapulja, najveći aktivni uEuropiEtna (3.550 m) na Siciliji iStromboli (924 m) na obližnjem istoimenom otočiću.
Ukupna površina države iznosi 301.230km², od čega je 294.020km² kopno, a 7.210km² je voda.
Italija se nalazi ujužnoj Europi, između 35° i 47° sjeverne zemljopisne širine i 6° i 19° istočne zemljopisne dužine. Italija obuhvataApeninski poluotok i tri velika otoka naSredozemnom moru.
Država se nalazi na graniciEuroazijske iAfričke ploče, što doprinosi značajnoj seizmičkoj i vulkanskoj aktivnosti. U Italiji se nalazi 14 vulkana, od kojih su četiri aktivna:Etna na Siciliji,Stromboli,Vulcano iVezuv. Vezuv je jedini aktivni vulkan u kontinentalnoj Europi i poznat je zbog svoje erupcije koja je uništilaPompeja iHerkulaneja. Nekoliko otočja i brda je stvoreno vulkanskom aktivnošću, a sjeverozapadno odNapulja se nalazi prilično aktivnakalderaCampi Flegrei.
Klima Italije drastično varira od stereotipnemediteranske klime u zavisnosti od položaja. Primorskim dijelovimaLigurije i većim dijelomApeninskog poluotoka južno odFirence vlada klasična mediteranska klima. Veći dio sjevernih unutrašnjih oblasti Italije, okoTorina,Milana iBologne imakontinentalnu klimu, koja se često poKöppenovoj klasifikaciji klime klasificira i kaovlažna suptropska klima. Primorski deijlovi poluotoka mogu imati drastično drugačiju klimu od planina i dolina u unutrašnjosti, posebno tokom zimskih mjeseci, kada na planinskim dijelovima vladaju hladnoće isnijeg. Primorski regioni imaju blage zime i topla i obično suha ljeta, iako i doline u unutrašnjosti mogu biti prilično tople ljeti.
Italija ima 20 regija (regioni, jedninaregione), od kojih pet ima posebnu autonomiju, što je označeno zvjezdicom (*):Regije se dalje dijele napokrajine.[4]
Italija ima raznovrsno industrijalizirano gospodarstvo, a proizvodnja je ukupno i po glavi stanovnika otprilike ista kao uFrancuskoj iVelikoj Britaniji.Kapitalistička ekonomija podijeljena je na razvijeni industrijski sjever, gdje prevladavaju privatne tvrtke, i manje razvijen poljoprivredni jug, s 20% nezaposlenih. U odnosu na zapadnoeuropske susjede, Italija ima velik broj malih i srednjih poduzeća (SME).
Uvozi se većina industrijskih sirovina i više od 75% energetskih potreba. Tijekom zadnjeg desetljeća, Italija je uvela strogu poreznu politiku kako bi ispunila gospodarske i monetarne uvjete Europe, snizila je stope kamata i inflacije, te je uvelaeuro1999. godine.
Italija gospodarski zaostaje za glavnim europskim partnerima, pa sadašnja vlada uvodi brojne kratkoročne reforme kako bi povećala konkrentnost i dugoročni rast. S druge strane, vlada presporo uvodi potrebne strukturalne reforme, kao što su veće porezne olakšice i fleksibilnije tržište rada. Mirovinski je sustav preskup zbog usporavanja gospodarstva i loših odnosa sasindikatima. Unatoč svemu tome, Italija je danas svjetska i europska gospodarska sila te pripada skupini najrazvijenijih zemalja svijetaG8
U 150 godina ujedinjene Italije stanovništvo je utrostručeno. Na prvom popisu stanovništva 1861. bilo je oko 22 milijuna Talijana. Između popisa stanovništva 2001. i 2011. broj stanovnika s prebivalištem u Italiji povećao se za 2.468.900 osoba (+4,3%) na ukupno 59.464.644 stanovnika. Od toga je 28.750.942 muškaraca (48%) i 30.713.702 žena (52%). Povećanja stanovništva ne bi bilo da se broj stranaca s prebivalištem u Italiji nije u tih 10 godina povećao s 1.334.889 (2,34%) na 3.769.518 (6,34%). Povećao se i broj obitelji, s 21.810.676 na 24.512.012, a prosječan broj njihovih članova smanjio se sa. 2,6 na 2,4. Od popisanih stanovnika 46% je na Sjeveru, 19% u Centru, a 35% na Jugu i na otocima.
Italija je jezično i vjerski uglavnom homogena, ali je kulturno, gospodarski i politički vrlo raznolika. Peta je u Europi po gustoći stanovništva (197 stanovnika po km<up>2).
Italija je znamenita zbog svoje umjetnosti, kulture i brojnih spomenika, od kojih su najslavnijikosi toranj u Pisi iKoloseum u Rimu, a poznata je i po dobroj hrani (pizza,špageti itd.), vinu, modi, dizajnu, operi i mnogo čemu drugome.
Umjetnost u Italiji obuhvata umjetnička dijela nastala odpraistorije pa do danas. Italija je bila centar i žarište mnogih pravaca europske umjetnosti. Uantici zahvaljujući svom položaju u centruMediterana, u Italiji se prepliću kulturni utjecaji iz različitih područja. Ti pretežno grčki ihelenistički utjecaji stapaju se s autohtonim likovnim izrazima Italije i stvaraju originalnu rimsku umjetnost, koja ipak nije dostigla umjetničke visine klasične grčke umjetnosti.
Postoji široka ponuda dnevnih talijanskih novina i listova. Naravno, ima određenih sličnosti i razlike među njima. Poznate dnevne novine su:La Repubblica u Rimu,Il Corriere della Sera u Milanu,La Stampa u Torinu,La Nazione u Firenci,Il Mattino u Napulju. U Italiji se dnevne novine čitaju mnogo manje nego u ostalim evropskim zemljama. S druge strane, talijanski nedeljni časopisi mogu se porediti s nemačkim. Po izuzetnom kvalitetu poznati suOggi,Gente iLa Domenica del Corriere.
Tri nacionalne radio-televizije suRAI Uno,RAI Due iRAI Tre i one pripadaju organizacijiRAI-TV.
Također postoji veliki broj različitih privatnih postaja koje se nalaze gotovo u svakom velikom gradu. One opstaju emitirajući veliki brojreklama. Inače uglavnom puštaju glazbu i zabavni program. Kvaliteta privatnih televizija je različita. Mnoge su se proširile, a one manje uspješne sklone su emitiranju filmova slabije kvalitete. Italija raspolaže s 1.700 televizijskih postaja i oko 30 milijuna gledatelja.
Također vrlo utjecajna osoba u medijima je bivši premijerSilvio Berlusconi u čijem se vlasništvu nalaze tri televizijske postaje (Canale 5,Italia 1 iRete 4) pod zajedničkim imenomMediaset koje je kupio u razdoblju između1980. i1984. godine. One dnevno dostižu više od milijun gledatelja pretežno zbogReality Shows programa i športskih prijenosa.
Italija spada u velike zemljeEurope i predstavlja središnju zemljuSredozemlja, što da je izvanredne uslove za razvoj prometa. Italija ima razvijen drumski,željeznički,zračni ipomorski promet.Rim, kao glavni grad Italije, iMilano, kao njezino najvažnije privredno središte, predstavljaju ne samo glavne prometne čvorove u državi, već i u ovom djeluEurope.
↑Nikša Stančić:Mihovil Pavlinović u politici i književnosti, Zagreb: Globus, Zavod za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; Makarska: SIZ kulture Općine Makarska, 1990.,ISBN86-343-0623-4nevaljaniISBN, str. 363.
»Španja 50 Dosljedan oblik u Pavlinovića s osloncem u govoru. U lektorskom jeziku »provodi«se oblikŠpanjolska prema Vuku i drugim njegovim oblicima za zemlje (Talijanska, Moldavska, Besarapska).«
1)Značajan dio teritorija se nalazi uAziji2)Nije član UN-a. Priznalo ga je 97 od 193 država članica UN-a (do kraja 2020.), 22 od 27 zemalja EU.3)U potpunosti u Aziji, ali ima društvene i političke veze s Europom4)Posjeduje zavisne ili slične teritorije izvan Europe5)Priznata od strane više članica UN-a, uključujućiRusku Federaciju
.jpg)
.jpg)
.svg)
.svg)
