| Pokrajina | Glavni grad | Površina | Stanovništvo | Gustoća
(st./km²) | Brojokruga | Bilješke | Zemljovid |
|---|
| Alborška pokrajina | Karadž | 5833km² | 2,289.375 | 392,5
st./km² | 4 | Do 23. lipnja 2010. Alborška pokrajina bila je dijelom
Teheranske pokrajine. |  |
| Ardabilska pokrajina | Ardabil | 17.953km² | 1,228.000 | 68,4
st./km² | 9 | Do 1993. godine Ardabilska pokrajina bila je dijelom pokrajine
Istočni Azarbajdžan. |  |
| Bušeherska pokrajina | Bušeher | 27.653km² | 886.267 | 32
st./km² | 9 | Bušeherska pokrajina prvotno je bila dijelom pokrajine Fars koja se
do 1977. godine zvalaHalidž Fars („Perzijski zaljev”). |  |
| Čahar-Mahal i Bahtijari | Šahrekord | 16.332km² | 842.002 | 51,6
st./km² | 7 | Čahar-Mahal i Bahtijari je do 1973. godine bila
dijelom Isfahanske pokrajine. |  |
| Fars | Širaz | 133.100km² | 4,528.514 | 34
st./km² | 23 | Prvotno je sadržavala današnju Bušehersku pokrajinu. |  |
| Gilan | Rašt | 14.042km² | 2,381.063 | 169,6
st./km² | 16 | Prvotno je sadržavala današnju
Kurdistansku i Zandžansku pokrajinu. |  |
| Golestan | Gorgan | 20.195km² | 1,617.087 | 80,1
st./km² | 11 | Golestan je nastala 31. svibnja 1997. g. odvajanjem okruga Aliabad,
Gonbad-e Kavus, Gorgan, Kurduj, Minudašt i Turkaman od pokrajine
Mazandaran. Do 1937. g. Gorgan je bio poznat kaoAstarabad. |  |
| Hamadanska pokrajina | Hamadan | 19.368km² | 1,674.595 | 86,5
st./km² | 8 | Hamadanska pokrajina nastala je izdvajanjem iz Kermanšaške pokrajine. |  |
| Hormuzgan | Bandar Abas | 70.697km² | 1,062.155 | 15
st./km² | 11 | Hormuzgan je prvotno bila dijelom Kermanske pokrajine, a do 1977.
godine nosila je nazivBanadir va Džazajiri Bari Oman (Luke i
otoci Omanskog zaljeva). |  |
| Huzestan | Ahvaz | 64.057km² | 4,274.979 | 66,7
st./km² | 23 | Prvotno je sadržavala današnje pokrajine Luristan
odnosno Kuhgiluje i Bojer-Ahmad. |  |
| Ilamska pokrajina | Ilam | 20.133km² | 548.787 | 27,3
st./km² | 8 | Ilamska pokrajina nastala je izdvajanjem iz Kermanšaške pokrajine. |  |
| Isfahanska pokrajina | Isfahan | 107.027km² | 4,559.256 | 42,6
st./km² | 22 | Godine 1986. Isfahanskoj pokrajini je pripojeno nekoliko okruga
pokrajine Markazi. |  |
| Istočni Azarbajdžan | Tabriz | 45.491km² | 3,603.456 | 79,2
st./km² | 19 | Nastala je 1950. godine podjelom pokrajine Azarbajdžan |  |
| Jazdska pokrajina | Jazd | 129.285km² | 958.323 | 7,4
st./km² | 10 | Jazd je prvotno bila dijelom Isfahanske pokrajine. Godine 1986.
pridodani su joj okruzi pokrajine Isfahan, a 2002. godine i
veliki horasanski okrug Tabas. |  |
| Južni Horasan | Birdžand | 95.385km² | 600.568 | 6,3
st./km² | 8 | Pokrajina je nastala 2004. godine podijelom Horasana na Južni,
Sjeverni i Razavi Horasan, a 2007. godine pridodana su joj tri
okruga (Bošruja, Firdus i Sarajan) iz pokrajine Sjeverni Horasan. |  |
| Kazvinska pokrajina | Kazvin | 15.549km² | 1,143.200 | 73,5
st./km² | 5 | Pokrajina je nastala 31. prosinca 1996. godine izdvajanjem
okruga Kazvina i Takistana iz Zandžanske pokrajine. |  |
| Kermanska pokrajina | Kerman | 180.836km² | 2,947.345 | 16,3
st./km² | 20 | Prvotno je sadržavala današnju pokrajinu Hormuzgan. |  |
| Kermanšaška pokrajina | Kermanšah | 24.998km² | 1,938.060 | 77,5
st./km² | 14 | Pokrajina i istoimeno sjedište su od 1950. do 1979. godine
nosili imeKermanšahan, a zatim do 1995. godineBahtaran. |  |
| Kuhgiluje i Bojer-Ahmad | Jasudž | 16.249km² | 634.299 | 39
st./km² | 5 | Prvotno je bila sastavnim dijelom pokrajine Huzestan, a do
1995. godine nosila je imeBojer-Ahmad i Kuhgiluje |  |
| Komska pokrajina | Kom | 11.526km² | 1,064.546 | 92,4
st./km² | 1 | Do 1995. godine bila je sastavnim dijelom
Teheranske pokrajine. |  |
| Kurdistanska pokrajina | Sanandadž | 28.203km² | 1,440.158 | 51,1
st./km² | 10 | Kurdistanska pokrajina prvotno je bila dijelom pokrajine Gilan |  |
| Luristan | Horamabad | 28.294km² | 1,716.527 | 60,7
st./km² | 10 | Luristan je prvotno bila dijelom pokrajine Huzestan. |  |
| Markazi | Arak | 29.130km² | 1,326.826 | 45,5
st./km² | 11 | Prvotno je bila sastavni dio pokrajine Mazandaran, a 1986.
godine nekoliko okruga Markazija pridodano je Isfahanskoj
Semnanskoj i Zandžanskoj pokrajini. |  |
| Mazandaran | Sari | 23.756km² | 2,823.606 | 118,9
st./km² | 16 | Prvotno je sadržavala današnje pokrajine
Golestan, Markazi i Semnan. |  |
| Razavi Horasan | Mašhad | 118.854km² | 5,593.079 | 47,1
st./km² | 26 | Pokrajina je nastala 2004. godine podijelom Horasana
na Južni, Sjeverni i Razavi Horasan. |  |
| Semnanska pokrajina | Semnan | 97.491km² | 589.742 | 6
st./km² | 5 | Semnanska pokrajina prvotno je bila dijelom Mazandarana, a 1986.
godine pridodano joj je nekoliko okruga pokrajine Markazi. |  |
| Sistan i Beludžistan | Zahedan | 181.785km² | 2,290.076 | 12,6
st./km² | 14 | Do 1986. godine pokrajina je nosila imeBeludžistan i Sistan. |  |
| Sjeverni Horasan | Bodžnurd | 28.434km² | 811.572 | 28,5
st./km² | 7 | Pokrajina je nastala 2004. godine podijelom Horasana
na Južni, Sjeverni i Razavi Horasan. |  |
| Teheranska pokrajina | Teheran | 12.981km² | 12,505.741 | 963,4
st./km² | 13 | Do 1986. godine Teheranska pokrajina pripadala je pokrajini Markazi. |  |
| Zandžanska pokrajina | Zandžan | 21.773km² | 970.946 | 44,6
st./km² | 7 | Zandžanska pokrajina prvotno je bila dijelom Gilana, a 1986. godine
pridodano joj je nekoliko okruga pokrajine Markazi. |  |
| Zapadni Azarbajdžan | Urmija | 37.059km² | 2,873.459 | 77,5 st./km² | 17 | Za vrijeme dinastije Pahlavi Urmija je bila poznata kaoRezaja |  |
| Iran | Teheran | 1,628.750 km² | 70,495.782 | 43,3
st./km² | 369 | |  |
|---|
.svg)
.svg)
.jpg)
