Internet je1969. godine osnovalo Američko Ministarstvo obrane. Zvao seARPANET (prva četiri slova su kratica za Advanced Research Project Agency – Agencija za napredne istraživačke projekte, doknet označava računalnu mrežu).[2] Cilj te mreže je bio da se poveže određeni broj računala u SAD-u.[2] Radilo se o skupoj ideji, no Ministarstvu obrane SAD-a novac nije nedostajao.[2] Arpanet je imao faktor koji je kasnije bio ključan za nastanak i popularizaciju interneta;[2] tijekom šezdesetih godina vladao jehladni rat, zbog čega je Ministarstvo obrane SAD-a strahovalo da bi se mogao dogoditi nuklearni napad. Inženjeri su morali projektirati Arpanet tako da on radi čak i ako se baci bomba na dio uspostavljene mreže te se uništi, dakle, čak i ako dio komunikacijskog dijela bude uništen, ostatak mreže treba nastaviti funkcionirati bez problema.[2]
ISP (Internet servis provider) tvrtke korisnicima pružaju usluge za spajanje na internet, a ponekad također daju i uslugu korištenja elektroničke pošte i/ili određenu količinu prostora na njihovomposlužitelju da korisnik napravi svoju internetsku stranicu. Kako bi se spojio na internet, korisnik treba potpisati ugovor s ISP-om. Poput drugih država, Hrvatska ima komercijalne i akademske. Svi hrvatskiISP-ovi, osimCARNeta, su komercijalni. CARnet omogućuje besplatno spajanje na internet u akademske, edukacijske i istraživačke svrhe učenicima, studentima i akademskim krugovima.
World Wide Web – koristiHTTP za prijenos web stranica napisanih uHTML-u – to je noviji servis, ali i najbrže rastući
razgovor ili čavrljanje(chat) – koji može biti komunikacija glasom (oba računala trebaju imati zvučne kartice, mikrofone i zvučnike/slušalice) ili pismena komunikacija – primjeri suIRC,ICQ i u zadnje vrijeme sve popularnijiSkype
prijenos datoteka – uz standardniFTP danas se sve više koristipeer to peer protokoli
Usenet – mreža namijenjena razmjeni poruka u interesnim grupama
Korisnici na internetu mogu pristupati različitim informacijama, razgovarati s drugim ljudima, koristiti elektroničku poštu ili pristupati forumima, kupovati na internetu, igrationline igre, koristiti stranice zainternetsko bankarstvo, učiti i sl.
World Wide Web (također WWW ili samo Web) je najpopularniji i najveći internetski servis, a zbog njegove popularnosti mnogi ljudi smatraju da je onsinonim za internet, iako to nije točno. Na tom su servisu smještene internetske stranice,blogovi iwikiji. Te stranice može vidjeti svatko, osim ako su zaštićene lozinkom ili su zbog nekog razloga blokirane (npr. vlade neke države čiji stanovnici tijekom razdoblja zabrane više ne mogu pristupati dotičnoj stranici).
Elektronička pošta (e-mail) i IM (instant messaging) se koristi za komunikaciju među korisnicima, posebno ovo drugo.E-mail poruke drugoj osobi stižu unutar nekoliko sekundi, a za njihovo slanje i primanje poruka i odgovora od drugih ljudi korisnik treba imati adresu elektroničke pošte. Za slanje i primanje elektroničke pošte postoje internetske stranice kao što suHotmail,Gmail iYahoo! Mail, ali i uslužni programi poputOutlook Expressa, Microsoft Outlooka (dioMicrosoft Officea), Windows Live Maila,Thunderbirda,Eudore i Pegasusa. IM se često koristi za komunikaciju s prijateljima i poznanicima, te je sličanchatu zbog toga što se korisnik dopisuje s drugom osobom u realnom vremenu. Popularni IM programi suWindows Live Messeger,Trilian,Google Talk,Skype (osnovna namjena mu jeinternetska telefonija ali može poslužiti i za dopisivanje) iICQ (prvi program za IM).
Internet je zbog svoje raširenosti najveći izvormalicioznog softvera. Najveći dio malicizonog softvera dolazi s pornografskih stranica (znatno rjeđe kod onih čije se korištenje plaća) te većine internetskih stranica s torrentima,crackovima, generatorima ključeva (keygeni), serijskim brojevima i sl. Doduše, neke stranice storrentima (Demonoid, TorrentLeech i slične) ograničavaju registraciju te se na njima vrlo rijetko postavlja sadržaj s malicioznim softverom.Korisnik može dobiti neku vrstu malicioznog softvera pokretanjem zaraženedatoteke skinute s interneta a ponekad i jednostavnim posjećivanjem maliciozne internetske stranice (to se zovedrive-by download).
Internetske stranice čijiURL počinje s »https://«, a ne s »http://«, imaju šifrirane veze, što prevenira mogućnost da netko drugi pročita informacije koje je korisnik unio na tim stranicama. Ipak, to ne znači da te stranice nisu maliciozne, već samo da su njihove veze šifrirane.
Osim malicioznog softvera, postoje i zlonamjerni ljudi. Oni često u sobama zachat maltretiraju i/ili vrijeđaju ostale korisnike.
Predloženo je da se ovaj dio člankaizdvoji u novi članak. (Rasprava)
Internetski slang je neformalnižargon razvijen (i još u razvoju) s ciljem ubrzanja i pojednostavljenja tekstualne komunikacije među korisnicima interneta. Mnogi izrazi ovog žargona strukturirani su tako da štede vrijeme korisnika prilikom pisanja poruka, a temelje se na engleskom govornom području. Neki primjeri:
