Indo-australska ploča je zajedničko ime za dvijelitosferne ploče koje obuhvaćajukontinentAustraliju i okolneoceane. Ta velika ploča uključujeaustralski kontinent i okolniocean, a proteže se sjeverozapadno, uključujućiindijski potkontinent i susjedne vode. Nastala je fuzijom indijskih i australskih ploča prije otprilike 43 milijuna godina.[1] Fuzija se dogodila kad sesrednjooceanski hrbat uIndijskom oceanu, koji je razdvajao dvije ploče, prestao širiti.[2]
Indija,Australija,Nova Gvineja,Tasmanija,Novi Zeland iNova Kaledonija su dijelovi nekadašnjegsuperkontinentaGondvane.Širenje morskog dna odijelilo je ove kopnene mase, no, kako su središta širenja prestala biti aktivna, ovi dijelovi su se sjedinili u jednu ploču.
Istočni dio (Australija) kreće se prema sjeveru brzinom od 5,6 cm godišnje, dok se zapadni dio (Indija) kreće samo brzinom od 3,7 cm godišnje zbog toga što udara uHimalaju. Ovo diferencijalno kretanje rezultiralo je kompresijom nekadašnje ploče blizu njezina središta na Sumatri i podjelom na Indijsku i Australsku ploču.[3][4]
Treća ploča, poznata kaoJarčeva ploča, također se možda odvaja od zapadne strane indijske ploče u sklopu nastavka raspada Indoaustralske ploče.[5]
Nedavna istraživanja i dokazi iz seizmičkih događaja poputpotresa u Indijskom oceanu 2012. sugeriraju da se Indo-australska ploča možda razbila na dvije ili tri zasebne ploče prvenstveno zbog naprezanja izazvanih sudarom Indo-australske ploče s Euroazijom duž onoga što je kasnije postaloHimalaja,[6][7] i da suIndijska ploča iAustralska ploča odvojene već najmanje 3 milijuna godina.[8]
Sjeveroistočna strana Australske ploče činikonvergentnu granicu sEuroazijskom pločom na rubnim dijelovimaIndijskog oceana odBangladeša premaBurmi do jugozapadnih dijelovaIndonezije (Sumatra iBorneo). Zonasubdukcije kroz Indoneziju nije paralelna s biogeografskomWallaceovom linijom, koja razdvaja autohtonu azijsku faunu od australske.
