| Hutovo blato | |
|---|---|
 Hutovo blato | |
| Koordinate:43°3′24″N17°45′28″E / 43.05667°N 17.75778°E /43.05667; 17.75778 | |
| Lokacija | Hercegovačko-neretvanska županija |
| Država | Bosna i Hercegovina |
| Površina | 7824 ha |
| Najbliži grad | Čapljina |
| Utemeljen | 1995. |
| Službena stranica | hutovo-blato.ba |
Hutovo blato je ptičjirezervat ipark prirode na juguBosne i Hercegovine, nedaleko od Čapljine. S ostatkomdelte Neretve u Republici Hrvatskoj čini jednu cjelinu. Cijeli prostor delte Neretve koji drenira rijeka Neretva nalazi se na oko 20 000 ha, od kojih je 8000 ha u Bosni i Hercegovini, a močvarna depresija Hutova blata zauzima oko 4000 ha.[1]:17
Hutovo blato je depresija koju vapnenački greben Ostrovo dijeli na Gornje Hutovo blato (s Deranskim blatom) i Donje Hutovo blato sa Svitavskim blatom.[2] Niski dijelovi Svitavskog/Donjeg blata imaju nadmorsku visinu od 1,5 do 3,5 m n.m., a Deransko/Gornje blato od –1,5 m do 2,5 m n.m. Površina parka iznosi 7824 ha, a nalazi se na području GradaČapljine (4993,30 ha) i GradaStoca (2830,70 ha). Od Čapljine je udaljen 4 km, od Stoca 8 km te odMetkovića 4 km.[1]:18
Najveća jezera Hutova blata su: Svitava (1000 ha), Deransko (370 ha), Jelim (27,5 ha), Drijen, Orah (zajedničke površine 11,2 ha) te Škrka (10,7 ha).Svitavsko jeumjetna akumulacija, nastala izgradnjomhidroelektrane Čapljina. Međusobno su povezana kanalima i jarugama, a nekima od njih dno se nalazi ispod razine mora (Jelim, -18 m). Glavni vodotok Hutova blata čini rijekaKrupa koja nema pravi izvor već istječe izDeranskog jezera uNeretvu. Krupa teče u oba smjera, ovisno o vodostaju rijeke Neretve.[3] Vodene površine zauzimaju 39% površine Hutova blata.[4]
Prve podatke o pticama Hutova blata dao je entomolog German 1817., a prvi opširniji rad o pticama donje Neretve pod nazivom "Preduzioni naturalidella cittata di Narona" djelo je zoologaLanze tiskano 1842. uBologni. Za vrijemeAustro-Ugarske u djelu "Lovstvo u Bosni i Hercegovini" Laska ga opisuje kao"... zagonetnu močvaru u kojoj nebrojene stotine hiljada divljih pataka najrazličitijih vrsta, prije svega divlja patka gluhara i patka kržulja, oživljavaju ovo mjesto ...".Julius Finger 1860. sastavlja prvi zapis o pticama Hutova blata, a slijedila su ga mnoga istraživanja, kako znanstvena, tako i stručna:Dragutin Rucner (1948.),Paul Geroudet (1965.),Bryan I. Sage (1964.), Svjetoslav Obratil (1969., 2000.), Martin Shneider Jacobya (2009.).[1]:16
NakonDrugog svjetskog rata Hutovo blato je bilo zaštićeno isključivo kao elitno lovište. Dana 3. lipnja 1954. ustanovljen je ornitofaunistički rezervat "Hutovo blato" površine 6144 ha čime počinje njegova povijest kao zaštićenog dijela. U sklopu tadašnjeg rezervata 1959. je izdvojen strogi ptičji rezervat Škrka (površine 350 ha), koji je bio zatvoren za ribarenje, lov i druge ekonomski isplative aktivnosti. Već 1971. Hutovo blato je uvršteno u popis močvara od međunarodnog značaja, a 1980. u međunarodni projekt za zaštitu mediteranskih močvara. Odlukom vladeHR HB 30. ožujka 1995. god. Hutovo blato je proglašeno parkom prirode i od tada njime upravlja Javno poduzeće Park prirode "Hutovo blato". Godine 1998. uvršteno je u popis međunarodno važnih staništa ptica, a 2001. u popis močvara od međunarodne važnosti (po metodologijiRamsarske konvencije).[3]
Hutovo blato je dom 240 vrsta ptica močvarica, 44 vrste riba i jegulje, 11 vrsta gmazova, 7 vrsta vodozemaca, preko 700 vrsta biljaka, kao i neistraženi broj insekata, kukaca i gljiva.[2][1]:18 Smatra se jednim od najvećih zimovališta ptica u Europi. Floru parka čine mnogobrojne vrste. Na vodenim površinama dominirajulopoč (Nymphaea alba),lokvanj (Nuphar luteum) temrijesnjak (Potamogeton sp.) ižabnjak (Ranunculus sp.). U tršćacima dominirajutrska (Phragmites sp.),rogoz (Typha sp.),šaš (Carex sp.) isita (Juncus sp.). Na šumskim i livadskim predjelima rastujasen (Fraxinus sp.),hrast (Quercus sp.),veprina (Ruscus sp.),mogranj (Punica feNrum),borovica (Juniperus sp.),vrba (Salix sp.),brijest (Ulmus sp.),joha (Alnus sp.),kupina (Rubus sp.),dud (Morus sp.),mrtva kopriva (Lamium sp.) idjetelina (Trifolium sp.).[3]
O postanku Hutova blata se veže legenda oGavanovim dvorima.[5]
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temiHutovo blato |
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| |||||||||||
