Ovo je glavno značenje pojmaHorda. Za druga značenja pogledajteHorda (razdvojba).
Horda je bila pokretna društvena skupina i prvi oblik ljudskog združavanja. Za horde nije postojalo stalno mjesto boravka, jer ona je bila pokretna zajednica koja se u stalnoj potrazi za prirodno izdašnijom i bogatijom životnom sredinom kretala s jednog mjesta na drugo. Takav način života bio je uvjetovan načinom pribavljanja sredstava za život, a to je bilo isključivo skupljačko gospodarstvo. Nije bilo društvene, već je dominirala prirodnapodjela rada. Ona se zasnivala na podjeli dužnosti i poslova između muškarca i žene, odnosno između odraslih i djece. Zbog svoje pokretljivosti, hordi nije odgovarao veliki broj pripadnika. Horda je u najboljem slučaju imala do oko 80 članova. Svojina je bila zajednička, a samo su izvjesna primitivna sredstva i uporabni predmeti mogli biti u osobnom vlasništvu. Domaćinstvo je također bilo zajedničko, a na ovom stupnju razvitka vladala je potpuna sloboda spolnih odnosa, bez bilo kakvih rodbinskih ili generacijskih zabrana. U znanosti se takav primitivni način općenja nazivapromiskuitet. U suvremenom društvu nema primjera hordi.[1]
Émile Durkheim navodi da je horda savršeno jednostavno društvo i da ne postoje razlike unutar nje. Više hordi činiklan, a više klanova čini kompleksno društvo i tako redom.[2] Kako je horda društvo relativno malog broja članova, kada dođe do povećanja članstva, horda se pretvara upleme. Osjećaj pripadnosti u hordama bio je snažan, a postojalo je ikrvno srodstvo unutar nje, jer su bile konglomeratobitelji. Vođa horde je bio iznimno poštovan u svojojobitelji i hordi. Glavne ekonomske aktivnosti horde su skupljanjevoća,lov, uzgoj životinja,ribolov itd.[3]
Glavna razlika između horde i plemena je broj članova i sve gore navedene elemente, krvno srodstvo, skupljačka ekonomija, snažan osjećaj pripadnosti i snažan položaj vođe, ima ipleme. Međutim, postoji još razlika na osnovi kojih pravimo razmak između horde i plemena, a to su:[3]
plemena imaju izraženiju funkciju obrane u usporedbi s hordom,
pleme ima više članova u odnosu na hordu,
u plemenima je religija razvijenija, jer u plemenu postoji potreba za većom solidarnosti i snazi političkih i društvenih zakona,
zbog veličine i glomaznosti, u plemenima postoji manji osjećaj jedinstva nego u hrodama,
plemena se dijele u više podskupina, dok u hordama takva podjela ne postoji,
u plemenima jepoljoprivreda prihvaćeni način života, dok u hordama bavljenje poljoprivredom nije postojalo u većim razmjerima,
pleme nastanjuje određeno područje, dok horde sele na različita područja.
Etimologija pojašnjava da riječ "horda" dolazi od dolazi odturske riječi "ordu", što znači vojska.[4]
↑Horda. Hrvatski jezični portal. Pristupljeno 7. srpnja 2013.
Knjige
Schamus, Warren. 1994.Durkheim's Philosophy of Science and the Sociology of Knowledge: Creating an Intellectual Niche (engleski). University of Chicago Press. Chichago.ISBN9780226742519
Sharma, Rajendra. 1996.Fundamentals Of Sociology (engleski). Atlantic Publishers & Distributors. New Delhi.ISBN9788171566457