Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
WikipedijaSlobodna enciklopedija
Traži

Čovjek

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sHomo sapiens)
»Ljudi« preusmjerava ovamo. Za likove iz Tolkienovih djela, pogledajteLjudi (Tolkien).
Homo Sapiens
Slika Homo Sapiensa na oplati letjelice u sklopu misijePioneer 11
Status zaštite

Status zaštite: sigurni
Sistematika
Carstvo:Animalia
Koljeno:Chordata
Razred:Mammalia
Red:Primates
Natporodica:Hominoidea
Porodica:Hominidae
Potporodica:Homininae
Tribus:Hominini
Rod:Homo
Vrsta:H. sapiens
Dvojno ime
Homo sapiens
Linné,1758.
Podvrste
Homo sapiens idaltu (izumrli)
Homo sapiens sapiens

Čovjek (lat.Homo sapiens − razumančovjek) je najmnogobrojnija i najrasprostranjenijavrsta izredaprimata koja ima visoko razvijenmozak sposoban za apstraktnorazmišljanje,govor, rješavanje problema,introspekciju,empatiju i sl. Današnji čovjek razvio se prije oko 200 000 godina na prostoruAfrike.[1] Procjenjuje se da je ljudska populacija u 2011. godini premašila 7 milijarda.[2] Čovjek jemisaono biće jer može zaključivati, crtati i razmišljati, društveno biće jer živi u organiziranimdruštvima, duhovno biće jer razlikujedobro odzla i prirodno biće jer je dio živeprirode.[nedostaje izvor]

Životni ciklus

[uredi |uredi kôd]

Prenatalni razvoj

[uredi |uredi kôd]
Podrobniji članak o temi:Prenatalni razvoj čovjeka

Da bi nastalo novo ljudsko biće potreban jespolni odnos između muškarca i žene, a u novije vrijeme moguć je nastanak i putempotpomognute oplodnje. Dozačeća dolazi spajanjemspermija ijajne stanice u tijelumajke. Nastaje oplođeno jajašce koje ima 46kromosoma (23 od oca i 23 od majke). Prva ljudska stanica sadrži složen genetski nacrt svake pojedinosti poputspola, visine, boje kože itd. UDNK su zapisane sve potrebnegenetske informacije za daljni razvoj. Njih ima toliko koliko bi stalo podataka u pet setovaEnciklopædije Britannice. Vrlo mnogo podataka zapisano je u minijaturnom obliku. Kada bi se na jedno mjesto sakupili svi genetski podaci s DNK 5 milijardi ljudi, bili bi veličine samo dvije tablete.[3] Postupnim razvojem od prve stanice nastajeembrij, a nakon tri mjeseca prerasta u ljudski plod ilifetus.

Od rođenja do starosti

[uredi |uredi kôd]

Žena rađadijete nakon obično devet mjesecitrudnoće, no moguće je i prijevremeno rađanje u sedmom ili osmom mjesecu, međutim to je razdoblje rizično za djetetov život jer mu nisu još potpuno razvijeni dišni organi. Djetetova pluća se razvijaju u 8. mjesecu trudnoće, pa ako se dijete tad rodi, obično dođe do komplikacija, dok ako se rodi u 7. mjesecu, dijete ide u inkubator i pluća se razvijaju bez šoka i prekida.

Zbog spontanog ili namjernogpobačaja, trudnoća se može prekinuti.Rađanje je proces ovisan o veličini djeteta i njegovoj sposobnosti prilagođavanja na porodni kanal za vrijeme spuštanja te o snazi i pravilnosti trudova te o otporuzdjelice i mekih tkiva dna zdjelice.Novorođenče je obično teško 3–4kilograma i visoko 50–60centimetara.

Nakon prve godine života, novorođenče prelazi u razdoblje djetinjstva. Rano djetinjstvo traje do 6. godine života, srednje djetinjstvo do 9. godine života, a kasno djetinjstvo do 12. godine života. Djetinjstvo je vrijeme početka školovanja.

Za vrijemepuberteta dolazi do tjelesnog, spolnog, psihičkog i drugih oblika sazrijevanja. Kod djevojčica se događa prvamenstruacija iovulacija. Razvijaju sespolni organi kod obaspola.Adolescencija je razdoblje nakon puberteta, tijekom kojeg dolazi do daljnjeg razvojaosobnosti, osamostaljivanja i sazrijevanja. Rasttijela uglavnom traje do 30. godine, a spolna zrelost doseže se od 12. do 15. godine života (pubertet).

Visina većine odraslih ljudi iznosi između 150 i 200 centimetara, a masa između 50 i 100 kilograma. Jedna od vrlo bitnih osobina čovjeka je uspravan hod.

U zrelom razdoblju života, čovjek se ostvaruje na poslovnom iobiteljskom planu. Zdrav čovjek u prosjeku doživi 70–80godina. Dokazano je[kako?] da maksimalni životni vijek iznosi 120 godina.[4]Smrt je prestanakbioloških funkcija.

Anatomija

[uredi |uredi kôd]
Podrobniji članak o temi:Anatomija čovjeka

Ljudsko tijelo sastoji se odglave,udova itrupa. Oni se sastoje odorgana i različitihtkiva. Dopunjuju se čineći ljudski organizam.Kosti imišići (koji pomoću antagonističkog stezanja i opuštanja pokreću kosti) čovjeku omogućujukretanje. Glavni dio čovjekova kostura činikralježnica koja povezuje kosti udova, glave i trupa.

Ljudi se međusobno razlikuju po fizičkom izgledu i karakternim osobinama.

Fiziologija

[uredi |uredi kôd]
Podrobniji članak o temi:Fiziologija čovjeka

Fiziologija se bavi mehaničkim, fizičkim i biokemijskim funkcijama ljudi, napose njihovihorgana itkiva. Promatra tijelo kao skupinu sustava s međusobnom interakcijom, svaki s vlastitom kombinacijom funkcija i svrhom. Fiziologija čovjeka bliska jefiziologiji životinja pa je mnogo spoznaja dobivenoeksperimentima naživotinjama. Anatomija i fiziologija usko su povezana područja: anatomija, istražujeoblike, a fiziologija proučava funkcije, uče se zajedno kao diomedicinskog kurikuluma. Mnoge fiziološke varijable (kao razinaglukoze u krvi, tjelesna temperatura, pH krvi itd.) moraju se održavati u uskim granicama kako bi se održalozdravlje. Prevladavajuća tema fiziologije je ohomeostazi, održavanju stabilnog unutrašnjeg okruženja unatoč vanjskim flaktuacijama. Primarna funkcija mnogih organskih sustava jest održavanje homeostaze. Na primjer, mokraćni sustav pomaže kontroliranju količinevode u organizmu kao i održavanje pH vrijednosti krvi i izlučivanju otpadnih produkata metabolizma, a krvožilni sustav osigurava tkivima stalnu opskrbu kisikom i hranjivim tvarima i uklanja štetne produkte.

Čovjek prikuplja informacije kroz pet osjetila:vidom,sluhom,njuhom,opipom iokusom.

Evolucijski razvoj čovjeka

[uredi |uredi kôd]

Danas je prihvaćena teorijaevolucije, koja kaže da se čovjek razvio izprimata.

Ljudska vrsta nastala je prije 3,5 milijunagodina u istočnojAfrici. Moderni čovjek nastao je prije 400.000 godina. Danas naZemlji živi više od 8milijardi ljudi. Znanstvenici su izračunom dobili podatak da je na Zemlji do sada ukupno živjelo oko 106 milijardi 400 milijuna ljudi (brojem 106.400,000.000).[5]

Ljudske zajednice

[uredi |uredi kôd]

Većina živi uAziji (61,3 %). Zatim slijede objeAmerike (Južna Amerika ima 5,6 %, a Sjeverna 7,7 % svjetskog stanovništva),Afrika (13 %) iEuropa (11,9 %) i Oceanija (0,5 %).[6] Čak 2,5 milijarde ljudi živi ugradovima. Nekad je ljudski životni prostor ovisio o vodi, životinjama i obradivoj zemlji. Zbog razvojatrgovine,[nedostaje izvor] danas ljudi žive praktički po cijelom planetu.

Jedini ljudima stalno nenaseljeni kontinent jeAntarktika.

Opća skupštinaUjedinjenih naroda proglasila je1948. godineOpću deklaraciju o pravima čovjeka, a1989. godineKonvenciju o pravima djeteta.

Galerija

[uredi |uredi kôd]

Izvori

[uredi |uredi kôd]
  1. The Smithsonian Institution, Human Origins Program
  2. http://www.nytimes.com/2011/11/01/world/united-nations-reports-7-billion-humans-but-others-dont-count-on-it.html?_r=1
  3. Jerome LeJeune: Life Begins at Conception, Human Life Alliance of Minnesota, 1997.
  4. urednica Ivanka Borovac, preveli s engleskog jezika: Mladen Jurčić, Kristinka Metzger, Ana Vujaklija i Martina Batinica,Čovjek, naslov izvornika:Human Dorling Kindersley Limited, nakladnik Zdravko Kafol,ISBN978-953-196-999-4
  5. Bilten, Astronomsko društvo Andromeda, Kapela 2005.
  6. urednik Jelka Jovanović, preveli i prilagodili Zvezdana Šelmić, Olivera Terzić, Ira Stupar, Zdenka Peskarević,Faktopedija, izvorni naslovIllustrated Factopedia Dorling Kindersley Limited, izdavač Marijan Grošelj, izdanje na srpskom jeziku,ISBN86-84213-03-3

Vidi i:

[uredi |uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi |uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temiHomo sapiens
Wikivrste imaju podatke o taksonuHomo sapiens sapiens
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Čovjek&oldid=7118366"
Kategorije:
Skrivena kategorija:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp