Hematoksilin | ||||||
---|---|---|---|---|---|---|
![]() Kemijska struktura hematoksilina | ||||||
![]() | ||||||
IUPAC nomenklatura | 7,11b-dihidro-indeno [2,1-c] kromen-3,4,6a, 9,10 (6H) -pentol | |||||
Ostala imena | Hematoksilin Prirodna crna 1 C.I. 75290 | |||||
Identifikacijski brojevi | ||||||
CAS broj | 517-28-2✓ | |||||
EC broj | 208-237-3✓ | |||||
PubChem broj | 442514✓ | |||||
Osnovna svojstva | ||||||
Molarna masa | 302,282 g·mol−1 | |||||
Izgled | Žuto-smeđa krutina osjetljiva na svjetlost | |||||
Talište | Oko 200 ° C (raspadnut) | |||||
Topljivost uvodi | Malo topiv u vodi | |||||
Struktura | ||||||
Sigurnosne upute | ||||||
| ||||||
Međunarodni sustav mjernih jedinica primijenjen je gdje god je to bilo moguće. Ako nije drugačije naznačeno, upisane vrijednosti izmjerene su pristandardnim uvjetima. | ||||||
Portal:Kemija |
Hematoksilin jeorganskoprirodno bojilo koje ubiologiji imedicini ima osobitu važnost za bojenjepreparata jerboji samo određene dijelovestanica.[1] Hematoksilin se nalazi u plavomdrvetukampečevini (lat.Lignum campechianum,L. haematoxyli). Upotrebljava se za bojenje i tiskanjepamuka,svile,poliamida,vune,krzna ikože. Dobiva se vrlo postojana plavocrnaboja, te kaopigment za izradu crnetinte,tiskarskih islikarskihuljenih boja. Hematoksilinski preparati mogu se upotrebljavati kaoantioksidacijska sredstva za nezasićenemasne kiseline, kaoreagens za dokazivanjetruljenjahrane, te za bojenjehistoloških preparata.
Oksidacijom hematoksilina na zraku nastajehematein. Hematein je prirodno bojilo, C16H1206 (C.I. 75290), tvori crvene iglice koje se raspadaju natemperaturi višoj od 200 °C. Malo je topljiv uetanolu ieteru (žuta boja), te uvodi (crvena boja). Dobro je topljiv ualkalijama (modroljubičasta boja) i mineralnimkiselinama (crvenaboja). Hematein čini sasolima teških metala složene spojeve, i to od modroljubičastih sbakrenim ikositrenim solima do crnih saželjeznim solima.[2]
Prirodna bojila su obojeniorganski spojevi koji se nalaze ustanicamabiljaka iživotinja, te umikroorganizmima. Prirodna bojila mogu se u njima nalaziti u slobodnom obliku (kurkumin) ili u spoju sašećerom ibjelančevinama. Neka subojila (indigo, antiknipurpur) bezbojna, pa se od njih dobiva obojen spojoksidacijom,fermentacijom ilifotokemijskim postupkom.
Prema kemijskoj konstituciji heterociklička prirodna bojila mogu se svrstati u dvije skupine: bojila skisikovimatomima i bojila sdušikovim atomima u prstenima. Od bojila koja danas imaju neko praktično značenje u prvoj su skupini:brazilein, hematein,oenin i santalin, dok su u drugoj skupini: antiknipurpur,indigo iklorofil.
|