| Biblijske ruševineMegido, Hazor iTel Ber Ševa | |
|---|---|
 Svjetska baština –UNESCO | |
 | |
| Država |  Izrael |
| Godina uvrštenja | 2005.(29. zasjedanje) |
| Vrsta | Kulturno dobro |
| Mjerilo | ii, iii, iv, vi |
| Ugroženost | — |
| Poveznica | UNESCO:1108 |
| Koordinate | 32°35′49.992″N35°10′55.992″E / 32.59722000°N 35.18222000°E /32.59722000; 35.18222000 |
  Hazor Lokacija Hazora u Izraelu | |
Hazor (heb. חצור [hacor] = "ograđeni prostor";grč. Ασωρ [asōr], Ασωρα [asōra]) je stari utvrđeni grad na sjeveruGalileje, uz sjeverozapadni rub dolineHule, oko 14 km sjeverno odGalilejskog jezera.Njegov mu je strateški položaj donio naslov "vrata zemlje", jer se nalazio na stjecištu glavnih trgovačkih puteva odSidona premaBet Šeanu i odDamaska premaMegidu.
God. 2005., Hazor je, zajedno s gradovimaMegido iTel Beer Ševa, upisan naUNESCO-ovpopis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji.
UBibliji se Hazor spominje u kontekstu izraelskog osvajanja zemlje u dobaJošue (vidiPovijest Izraela i Palestine), što bi se moglo smjestiti u 11. st. pr. Kr. Ondje se govori o koaliciji sjevernih gradova pod vodstvom Jabina, hazorskoga kralja, a protiv Izraelaca. Jošua je razorio Hazor, koji se potom pojavljuje na popisu osvojenih gradova te je dodijeljen izraelskom plemenu Naftali.
Grad se ponovno spominje u vezi s izraelskimsucima Deborom i Barakom. I ondje se kao kralj Hazora spominje Jabin i vjerojatno je da je ovdje riječ o točnom podatku, dok je u izvještaju o osvajanju zemlje njegovo ime umetnuto.
Kasnije, u 10. – 11. st. pr. Kr., Hazor je utvrdiokralj Salomon. Na koncu ga je, oko 733. pr. Kr., osvojio asirski kraljTiglat Pileser III.
Spominje se još jednom u dobaMakabejaca, a u kontekstu bitke židovskoga vođe Jonatana protivDemetrija II. Nikatora iz helenističke dinastije Seleukovića.
1928. počelo se s istraživanjem ostataka Hazora na brežuljku koji searapski zove Tel el-Qedah, a arheološki su radovi, s prekidima, nastavljeni sve do današnjeg dana.
Među ruševinama nađeni su ostaci iz srednjeg i mlađegbrončanog doba, kao i izželjeznog doba. Među njima je nađeno svetište s uzdignutim kamenom koji predstavlja božanstvo, iz 11. – 10. st. pr. Kr. Osim toga, tu su i ostaci tipične seoske kuće s četiri prostorije iz istoga razdoblja. Nađena su i gradska vrata iz 10. ili 9. st. pr. Kr., te grad iz 9. i 8. st. pr. Kr., to jest, iz doba kraljevaAhaba i Jeroboama II. u sjevernom izraelskom kraljevstvu, kada je ono bilo na svome vrhuncu.
Posebna je zanimljivost velika cisterna za vodu s pristupnim stepenicama, što je omogućavalo gradu da izdrži i osobito dugotrajne opsade.
Točno datiranje pojedinih nalaza i njihovo dovođenje u vezu s pojedinim biblijskim likovima do danas je predmetom žive rasprave među znanstvenicima.
Brojni su izvanbiblijski izvori koji govore o Hazoru. Među njima tu su: egipatska prokletstva (tzv. eksekracijski tekstovi; 20. st. pr. Kr.), arhiv izMarija (19. st. pr. Kr.), popis gradovaTutmozesa III. (15. st. pr. Kr.),pisma iz Amarne, te popisiAminofisa II. iSetija I. (14. st. pr. Kr.). Takvo bogatstvo pisanih izvora govori o velikom zanimanju što ga je položaj i značenje Hazora izazivao među okolnim narodima kroz čitavo 2. tis. pr. Kr.
Arheolozi se nadaju da će jednom naći i hazorski arhiv u koji je mogao biti pohranjen dio dopisivanja s okolnim vladarima.
 | Zajednički poslužitelj ima stranicu o temiHazor |
| ||||||||||||||
