Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
WikipedijaSlobodna enciklopedija
Traži

Hazor

Koordinate:32°35′49.992″N35°10′55.992″E / 32.59722000°N 35.18222000°E /32.59722000; 35.18222000
Izvor: Wikipedija
Biblijske ruševineMegido, Hazor iTel Ber Ševa
Svjetska baštinaUNESCO
}}
DržavaIzrael
Godina uvrštenja2005.(29. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloii, iii, iv, vi
Ugroženost
PoveznicaUNESCO:1108
Koordinate32°35′49.992″N35°10′55.992″E / 32.59722000°N 35.18222000°E /32.59722000; 35.18222000
Hazor na zemljovidu Izraela
Hazor
Hazor
Lokacija Hazora u Izraelu

Hazor (heb. חצור [hacor] = "ograđeni prostor";grč. Ασωρ [asōr], Ασωρα [asōra]) je stari utvrđeni grad na sjeveruGalileje, uz sjeverozapadni rub dolineHule, oko 14 km sjeverno odGalilejskog jezera.Njegov mu je strateški položaj donio naslov "vrata zemlje", jer se nalazio na stjecištu glavnih trgovačkih puteva odSidona premaBet Šeanu i odDamaska premaMegidu.

God. 2005., Hazor je, zajedno s gradovimaMegido iTel Beer Ševa, upisan naUNESCO-ovpopis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji.

Ostaci bastiona iz vremena Ahaba

Biblijski izvještaji o Hazoru

[uredi |uredi kôd]
Zidine i kula (9. – 8. st. pr. Kr.)

UBibliji se Hazor spominje u kontekstu izraelskog osvajanja zemlje u dobaJošue (vidiPovijest Izraela i Palestine), što bi se moglo smjestiti u 11. st. pr. Kr. Ondje se govori o koaliciji sjevernih gradova pod vodstvom Jabina, hazorskoga kralja, a protiv Izraelaca. Jošua je razorio Hazor, koji se potom pojavljuje na popisu osvojenih gradova te je dodijeljen izraelskom plemenu Naftali.

Grad se ponovno spominje u vezi s izraelskimsucima Deborom i Barakom. I ondje se kao kralj Hazora spominje Jabin i vjerojatno je da je ovdje riječ o točnom podatku, dok je u izvještaju o osvajanju zemlje njegovo ime umetnuto.

Kasnije, u 10. – 11. st. pr. Kr., Hazor je utvrdiokralj Salomon. Na koncu ga je, oko 733. pr. Kr., osvojio asirski kraljTiglat Pileser III.

Spominje se još jednom u dobaMakabejaca, a u kontekstu bitke židovskoga vođe Jonatana protivDemetrija II. Nikatora iz helenističke dinastije Seleukovića.

Arheološki ostaci

[uredi |uredi kôd]
Ostaci gradskih vrata iz vremena kralja Salomona (10. st. pr. Kr.)

1928. počelo se s istraživanjem ostataka Hazora na brežuljku koji searapski zove Tel el-Qedah, a arheološki su radovi, s prekidima, nastavljeni sve do današnjeg dana.

Među ruševinama nađeni su ostaci iz srednjeg i mlađegbrončanog doba, kao i izželjeznog doba. Među njima je nađeno svetište s uzdignutim kamenom koji predstavlja božanstvo, iz 11. – 10. st. pr. Kr. Osim toga, tu su i ostaci tipične seoske kuće s četiri prostorije iz istoga razdoblja. Nađena su i gradska vrata iz 10. ili 9. st. pr. Kr., te grad iz 9. i 8. st. pr. Kr., to jest, iz doba kraljevaAhaba i Jeroboama II. u sjevernom izraelskom kraljevstvu, kada je ono bilo na svome vrhuncu.

Posebna je zanimljivost velika cisterna za vodu s pristupnim stepenicama, što je omogućavalo gradu da izdrži i osobito dugotrajne opsade.

Točno datiranje pojedinih nalaza i njihovo dovođenje u vezu s pojedinim biblijskim likovima do danas je predmetom žive rasprave među znanstvenicima.

Pisani izvori

[uredi |uredi kôd]

Brojni su izvanbiblijski izvori koji govore o Hazoru. Među njima tu su: egipatska prokletstva (tzv. eksekracijski tekstovi; 20. st. pr. Kr.), arhiv izMarija (19. st. pr. Kr.), popis gradovaTutmozesa III. (15. st. pr. Kr.),pisma iz Amarne, te popisiAminofisa II. iSetija I. (14. st. pr. Kr.). Takvo bogatstvo pisanih izvora govori o velikom zanimanju što ga je položaj i značenje Hazora izazivao među okolnim narodima kroz čitavo 2. tis. pr. Kr.

Arheolozi se nadaju da će jednom naći i hazorski arhiv u koji je mogao biti pohranjen dio dopisivanja s okolnim vladarima.

Literatura

[uredi |uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temiHazor
  • Y. Yadin, "Excavations at Hazor", u:BA 19-22 (1956. – 1959.)
  • A. Malamat, "Hazor 'The Head of All Those Kingdoms'", u:JBL 79 (1960) 12-19.
  • Y. Aharoni, "New Aspects of the Israelite Occupation in the North", u: J. A. Sanders (ur.),Near Eastern Archaeology in the Twentieth Century, Garden City 1970, str. 254-267.
  • The Anchor Bible Dictionary, vol. 3. H-J, New York - London 1992.
v • u
Svjetska baština u Izraelu
Stari dio gradaAkra  ·Bahá'í svetištauHaifi i zapaduGalileje  · NekropolaBet She’arim: Spomen Židovske obnove  ·Bijeli grad Tel Aviva  ·Gradovi na putu tamjana u pustinji Negev  ·Stari grad Jeruzalem1)  ·Mjesta ljudske evolucije na planini Karmel: špilje Nahal Me’arota / Wadi el-Mughare  ·Masada  ·Biblijske ruševine u pustinjiNegev:Megido,Hazor iTel Beer Ševa  · ŠpiljeMaresha iBet-Guvrin u ravnicama Judeje kao mikrokozmos Zemlje špilja
Izraelska zastava

1) Iako se nalazi pod izraelskom kontrolom, ovaj lokalitet je predložioJordan zasvjetsku baštinu, aUNESCO ga ne drži svojinom ni jedne države. 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hazor&oldid=6852974"
Kategorija:
Skrivene kategorije:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp