Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
WikipedijaSlobodna enciklopedija
Traži

Harkiv

Koordinate:49°55′N36°19′E /49.917°N 36.317°E /49.917; 36.317
Zaštićena od premještanja (istječe: neograničeno)
Izvor: Wikipedija
Harkiv
Харків

Harkovski Trg slobode (Площа Свободи)
DržavaUkrajina
OblastHarkovska oblast
Osnivanje1654.

Vlast
  GradonačelnikIhor Terekhov
(Kernesov Blok — Uspješni Harkov - ukr.:Блок Кернеса — Успішний Харків[1])

Površina
  Ukupna306 km2
Visina152 m
Koordinate49°55′N36°19′E /49.917°N 36.317°E /49.917; 36.317

Stanovništvo (procjena 2021.)
  Entitet1 423 343[2]
(4 651 stanovnika/km2)
  Metropolitansko područje2 032 400

Vremenska zonaIstočnoeuropsko vrijeme(UTC+2)
  Ljeto (DST)Istočnoeuropsko ljetno vrijeme(UTC+3)
Poštanski broj61001—61499
Pozivni broj+380-57(2)
Gradovi prijateljiBangalore,Bologna,Brno,Cincinnati,Donjeck,Lille,Moskva,Nižnji Novgorod,Nürnberg,Poznań,Rize,Sankt Peterburg,Tianjin,Varna
Stranicahttps://www.city.kharkiv.ua/
Zemljovid

Položaj Harkiva u Ukrajini

Harkiv[3] iliHarkov (ukrajinski:Харків,ruski: Харьков)[4] drugi je po veličini grad uUkrajini. Harkov je bio prvi glavni gradsovjetske Ukrajine, a danas je administrativno središteHarkivske oblasti, kao i administrativno središte Harkivskog rajona u sklopu oblasti. Grad je smješten na sjeveroistoku zemlje i prema popisu iz 2006. godine u njemu živi 1 461 300 stanovnika.

Harkiv je jedan od glavnih kulturnih, znanstvenih, prosvjetnih, prometnih i industrijskih središta uUkrajini. U gradu se nalazi stotine industrijskih poduzeća, a među njima su i svjetski poznata poputMorozov Design Bureau iMalyshev Tank Factory, svjetski predvodnici u izgradnji vojne opreme i vojnih vozila još od 1930. godine. Također su prisutna poduzećaHartron za zrakoplovnu i nuklearnu elektroniku, te poduzećeTurboatom koje se bavi proizvodnjom snažnih mehaničkih mašina.

U gradu postoji brzi metro prijevoz dužine 35 kilometara s 28 postaja. Grad je prepoznatljiv i prema Trgu slobode (ukr. Площа Свободи) koji je trenutačno prvi po veličini trg u cijelojEuropi[5] i sedmi po veličini u svijetu (trg je oko 700 metara dug a širina mu je stotinjak metara). U gradu se tijekom cijele godine održavaju razne kulturne i zabavne aktivnosti, a među poznatijimfestivalima su: fikcijskiZvjezdani most,[6] glazbeniHarkovski jazz festival,[7] filmskiHarkovska Sirena,[8] i međunarodni glazbeni festivalHarkovski ansambli.[9]

Zemljopis i klima

[uredi |uredi kôd]

Harkiv je smješten u sjeveroistočnom dijeluUkrajine na zemljopisnoj poziciji 49°55′0″ N 36°19′0″ E. U povijesnom smislu Harkiv se nalazi u regiji poznatoj kaoSlobidska Ukrajina (Slobidščina), gdje je duži period predstavljao glavno središte cijele regije. Grad se nalazi na sjecištu rijeka Harkov,Lopan iUdi, koje utječu u sjeverni tok rijekeDonec.

Klima Harkiva umjereno je kontinentalna, zime su uglavnom vjetrovite i snjegovite, ljeta su dovoljno topla i za mnoge vrlo ugodna. Sezonske prosječne temperaturezimi nisu previše hladne, ali niljeta nisu previše topla:temperature se uglavnom kreću između –6,9 °C u siječnju i 20,3 °C u srpnju. Prosječna količina padalina na godinu iznosi 513 mm, ponajviše u lipnju i srpnju.

Povijest grada

[uredi |uredi kôd]
Razglednica grada Harkova (1916.)

Prostor na kojemu leži današnji grad Harkiv bio je naseljen u 2. tisućljeću prije Krista, a tragovi vrlo razvijene kulture datiraju uBrončano doba. Na tim su prostorima živjeliSkiti iSarmati te se ujedno razvijala Černjahivska kultura. Grad Harkov je osnovan sredinom 17. stoljeća, a prvo gradsko sveučilište je osnovano 1805. godine u sklopuRuskog imperija.

Harkov je u 19. st. bio centar ukrajinske kulture. 1812. su u Harkovu pokrenute prve ukrajinske novine. Grad je bio centar prosvjetnih djelatnosti. Tijekom stoljeća grad se modernizira (asfaltiraju se ceste, uvodi se željeznica, plin i struja).

Boljševici su početkom 20. stoljeća Harkov proglasili glavnim gradomSovjetske Ukrajine, kontrirajući političarimaUkrajinske Narodne Republike koja je imala političko središte uKijevu. Tijekom 1930-ih su u grad stigli brojni doseljenici iz ukrajinskih sela u kojima je vladala glad.

USovjetskom Savezu grad je postao vrlo razvijenim vojnim i političkim središtem, a prije same okupacije grada uDrugom svjetskom ratu, iz grada su evakuirani tenkovi i vojna vozila koja su kasnije imala presudnu ulogu u oslobađanju teritorijaSovjetskog Saveza. Grad Harkov je proizveo i poznati ukrajinski tenkT-34, koji se nastavio proizvoditi nakon završetka Drugog svjetskog rata. NakonMoskve iLenjingrada, Harkov je predstavljao najveće znanstveno i industrijsko središteSovjetskoga Saveza.

Nakon osamostaljenja Ukrajine, Harkiv postaje centar istočnog dijela zemlje s većinom proruskim stanovništvom. TijekomNarančaste revolucije 2004. – 2005. je bio glavni centar dijela Ukrajine koja je podržavalaViktora Janukoviča, protivnika vođe revolucijeViktora Juščenka. Stanovnici Harkiva žele jače veze Ukrajine s Rusijom, nasuprot sljedbenicima Juščenka koji žele veze sa Zapadom.[nedostaje izvor]

Promet grada

[uredi |uredi kôd]

Grad Harkiv predstavlja jedan od prometno najrazvijenijih gradovaUkrajine. Također je povezan zračnom linijom s većim brojem svjetskih gradova. U samom gradu moguće je koristiti nekoliko oblikaprijevoza, a možda najbrži oblik je metro prijevoz, koji funkcionira još od 1975. godine, uključujući tri različite linije s 28 stanica. Harkivski busevi dnevno prevezu oko 12 milijuna putnika, a također se koriste i trolejbusi,tramvaji i maršerutke (mini busevi).

Prva željeznička stanica u Harkivu otvorena je 1869. godine u sklopu željezničke linijeKursk – Harkov –Azov, sa sjeveraRusije premaAzovskom moru na juguUkrajine. Harkivska željeznička postaja je rekonstruirana i proširena 1901., ali je tijekomDrugog svjetskog rata uništena. Novi željeznički kolodvor je sagrađen 1952. godine. Gradom u sklopu Harkivske zračne luke također prometuje oko 200 letova dnevno, a letovi premaKijevu iMoskvi su svakodnevni. Također postoje česti regularni letovi premaBeču iIstanbulu.

Gospodarstvo

[uredi |uredi kôd]

Nakon raspada SSSR-a gospodarstvo grada naglo slabi. Industrija se počinje oporavljati nakon 2000., te do danas gospodarska snaga grada brzo raste. Grad je centar velikih industrijskih poduzeća (Turboatom, Mališev, Hartron).

Znamenitosti

[uredi |uredi kôd]

U Harkivu se nalazi najviša pravoslavna crkva na svijetu, Katedrala navještenja visoka 80 m. Značajna je i Katedrala uznesenja Marijina. Trg slobode je treći trg po veličini u Europi. Značajan je park i spomenikTarasa Ševčenka. Poznata je zgrada Deržprom građena u modernom stilukonstruktivizma.

Galerija

[uredi |uredi kôd]
  • Sjecište gradskih rijeka; Lopan i Harkiv
    Sjecište gradskih rijeka; Lopan i Harkiv
  • Harkivski državni institut za kulturu
    Harkivski državni institut za kulturu
  • Spomenik knezu Jaroslavu Mudrom
  • Kapela Svete Tatjane
    Kapela Svete Tatjane
  • Ukrajinska pravoslavna katedrala Presvetog navještenja
    Ukrajinska pravoslavna katedrala Presvetog navještenja
  • Pogled na rijeku Lopan i dio grada
    Pogled na rijeku Lopan i dio grada
  • Rimokatolička katedrala Sv. Marije u Gogoljevoj ulici
    Rimokatolička katedrala Sv. Marije u Gogoljevoj ulici
  • Pokrovska katedrala i sjemenište
    Pokrovska katedrala i sjemenište

Gradovi prijatelji

[uredi |uredi kôd]

Izvori

[uredi |uredi kôd]
  1. Stranka nazvana po njenom osnivaču i vođi Genadi Adolfovič Kernesu (ukrajinski: Геннадій Адольфович Кернес, ruski: Генна́дий Адо́льфович Ке́рнес, 27. lipnja 1959.–17. prosinca 2020.), ukrajinskom političaru koji je bio gradonačelnik Harkova od 2010. do svoje smrti 2020.
  2. Svjetska gradska populacija[Svjetska gradska populacija].worldpopulationreview.com (engleski). Pristupljeno 14. svibnja 2022.
  3. U pisanju ukrajinskih imena mjesta služite se ukrajinskim jezikom.Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Pristupljeno 2. lipnja 2023.
  4. Harkiv.www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 2. lipnja 2023.
  5. Trg slobode (Площадь Свободы)
  6. Zvjezdani most
  7. Harkovski jazz festival
  8. Siren Film Festival. Inačicaizvorne stranice arhivirana 14. ožujka 2012. Pristupljeno 12. travnja 2010.journal zahtijeva|journal= (pomoć)
  9. Harkovski ansambli
  10. 12345678910111213141516Міста-побратими – Харківська міська рада. Inačicaizvorne stranice arhivirana 24. listopada 2013. Pristupljeno 24. studenoga 2013.journal zahtijeva|journal= (pomoć)
  11. Чорногорське місто Цетіньє стало партнером Харкова. Inačicaizvorne stranice arhivirana 28. rujna 2011. Pristupljeno 24. studenoga 2013.
  12. Cincinnati USA Sister City Coalition. Inačicaizvorne stranice arhivirana 18. prosinca 2014. Pristupljeno 24. studenoga 2013.
  13. Харків і Газіантеп - міста-побратими. Inačicaizvorne stranice arhivirana 28. rujna 2011. Pristupljeno 24. studenoga 2013.
  14. Poznań - Miasta partnerskie
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Harkiv&oldid=7320383"
Kategorije:
Skrivene kategorije:

[8]ページ先頭

©2009-2026 Movatter.jp