| Hanza Media d.o.o. | ||
|---|---|---|
 | ||
| Vrsta | Privatna kompanija | |
| Osnovana | 1990. | |
| Sjedište | Koranska 2 Zagreb,  Hrvatska | |
| Ključne osobe | Ana Hanžeković Krznarić, predsjednica Uprave | |
| Predsjednik | Ana Hanžeković Krznarić | |
| Pokriveno područje | Izdavačka i medijska djelatnost | |
| Djelatnost(i) | Mediji | |
| Broj zaposlenih | 774[1] | |
| Vlasnik | Hanza Press (Ana Hanžeković Krznarić i Dora Hanžeković Žuža) | |
| Web stranica | www.hanzamedia.hr | |
Hanza Media vodeća je medijska tvrtka u jugoistočnoj Europi. Izdaje „više od trideset tiskanih izdanja i dvadeset digitalnih izdanja”.[1] među kojima tri dnevne novine te više od 20 magazina. NazivHanza Media d.o.o. nosi od1. srpnja2016.,[2] a dotad se zvalaEuropapress Holding (EPH) .
Hanza Media pored dnevnih i tjednih informativnih novina namijenjenih javnosti općeg interesa, izdaje i specijalističke magazine koji pokrivaju određena područja i hobije među čitateljstvom. Također je izdavala i domaća izdanja nekih svjetskih magazina. Stanovito je vrijeme, do2010., izdavalaCosmopolitan,Playboy iGraziju, a do2019.Forbes.[3][4]
Osim izdavanjem novina, i magazina, tvrtka se bavi i izdavaštvomknjiga, te je prodala više od 20 milijuna izdanih knjiga.
U globalu tvrtka se bavi izdavačkom djelatnošću (pisani mediji i knjige), televizijskom i internetskom produkcijom te produkcijom i internom distribucijom novinskih i foto sadržaja.
Ukupna godišnja naklada EPH-ovih pisanih medija iznosila je 2007. više od 177 milijuna primjeraka. Većina izdanja je vodeća u odnosu na ciljnu skupinu kojoj se obraća.
Brzi razvoj i rast EPH postao je ubrzo privlačan međunarodnim investitorima, pa je takoWestdeutsche Allgemeine Zeitung Medien Gruppe (WAZ), jedna od najvećih novinsko-izdavačkih kućaNjemačke, postala suvlasnikom EPH. Na konkurentnom i rastućem hrvatskom tržištu, EPH je bio pionir u uvođenju inovativnih dodataka u sadržaju osnovnih novinskih izdanja. Primjeri toga su redovni prilozi koji su tiskani na revijalnom papiru, revolucionaran početak prodajeknjiga iDVD-a uz novine, te darivanja raznih poklona čitateljima. Zahvaljujući uspješnom izdavačkom i inovativnommarketinškom pristupu tržištu, EPH izdanja čitalo je 2007. godine 90 posto hrvatske čitalačke publike.
Krizahrvatskoga gospodarstva započeta pod drugomSanaderovomvladom 2007. i pojačanasvjetskom financijskom krizom (buknulom uSAD 2007. i raširenom uEU 2008.) bitno je suzila prostor za marketing. Prihodi od marketinga, koji su godine 2000. pokrivali oko 60 posto rashodaJutarnjeg lista, a 2002. više od 65 posto, spali su 2010. na manje od 30 posto. Ta je kriza pogodila sve novinsko nakladništvo u Hrvatskoj, pa je u razdoblju 2009. – 2013. iz registra izbrisano 487 medija, od čega 412 tiskanih.[5]
EPH nije na vrijeme sagledao dubinu krize u Hrvatskoj, pogrešno je pretpostavio da kriza neće potrajati dugo, podcijenio je pojavu konkurentskog tabloida24sata, nije se prestrojio pravodobno. Broj uposlenih se od 2007. do veljače 2014. smanjio s 1700 na 800.[6] Stoga se njegov dug izvornim vjerovnicima (dobavljačima, bankama) popeo na 597 milijuna kuna,[6] a državi na 14,9 milijuna kuna,[6] što nije uspijevao vraćati ugovorenom dinamikom, pa je zahtijevaopredstečajnu nagodbu, koja je prihvaćena 26. veljače 2014.[6]
Suočen s krizom u poslovanju i nemogućnošću pravodobne isplate dugova, EPH je 2013. zatražio predstečajnu nagodbu, koja je službeno otvorena 1.srpnja 2013.[6] EPH se našao u financijskim problemima zbog trenutne ekonomske situacije u Hrvatskoj, a i zbog stalnog opadanja prihoda od oglašivanja i konkurencije od novih medija. Problemi EPH nisu jedinstveni, i problem je kroz koje prolaze mnoge medijske kuće čiji su glavni prihodi od prodavanja oglasa na stranicama tiskovnica, radija i televizije. Zbog nagomilanih problema i spore kontrole poslovanja i loše reorganizacije[7] EPH je u veljači 2014. dugovao vjerovnicima ukupno 597 milijuna kuna,[6] od kojih nisu svi još bili dospjeli na naplatu. Ti vjerovnici su bili banke (Hypo Leasing Kroatien, Zagrebačka banka, Hypo Alpe Adria Banke),Agrokor, razni dobavljači, zaposlenici (neisplaćene plaće) te Republika Hrvatska.[7]
Dotadašnji vlasnici odrekli su se svojih stvarnih potraživanja od 17,5 milijuna kuna. Također, odrekli su se 90 posto vlasništva. Zgrada u Koranskoj, koja je bila u vlasništvu EPH i na kojoj je postojala kreditna obveza od 160 milijuna kuna, predana je na ime duga. Već tim potezima dugovanje je smanjeno za 270 milijuna kuna.[8]
Predstečajna nagodba zaključena je 26. veljače 2014. na ročištu pred Nagodbenim vijećemFINE, potvrđena je 4. srpnja iste godine na ročištu na Trgovačkom sudu u Zagrebu,[9] a definitivno i pravomoćno potvrđena 30. rujna 2014. rješenjemVisokoga trgovačkog suda koji je odbio kao neosnovanu žalbuHrvoja Šimića, vlasnika Novabele grupe i Destilerije.[10]
Vjerovnici Europapress Holdinga s potraživanjima prijavljenima u obliku jamstava za kredite su s 96,4 posto glasova “za” prihvatili Plan financijskog i operativnog restrukturiranja EPH. Protiv nagodbe se u veljači izjasnila samo država, odnosno predstavnikLinićevaMinistarstva financija, koji je bio na ročištu.[6] Vjerovnici koji se vode u skupini “ostali”, među koje spadaju većinom dobavljači kompanije, nagodbu su podržali s 87 posto glasova “za”.[6]
Portal Index.hr objavio je u rujnu 2013. da ukupna porezna dugovanja EPH iznose preko 1,7 milijardi kuna (točnije 1.778.859.747,62 kuna).[11]
Taj podatak se pokazao znatno pretjeranim, jer je pri prihvaćanju predstečajne nagodbe utvrđeno i sudski potvrđeno da su ukupna dugovanja EPH premaMinistarstvu financija 2,7 milijuna kuna[6] (što znači da je Indeks.hr uvećao podatak o poreznom dugu EPH za 629 puta (točnije: 62.962,96%). Ostatak duga državi od 12,2 milijuna kuna (do ukupno 14,9, koliko je utvrđeno predstečajnom nagodbom) odnosio se na tiskaruVjesnik d.d. u državnom vlasništvu. Porezna davanja EPH u 2013. godini iznosila su ukupno oko 100 milijuna kuna,[8] što znači da je ukupan porezni dug EPH iznosio 2,6 posto godišnjih davanja. Predstečajnom nagodbom – kojoj se država suprotstavila, kao jedini od ukupno 780 vjerovnika,[6] – Ministarstvo financija je uskraćeno za 780.000 kuna.
Nije objavljen razlog zašto je Index.hr objavio veoma nepovoljne, po poslovanje i ugled EPH štetne podatke, koji su očito bili neistiniti.
U predstečajnoj nagodbi jeHypo Grupa stekla 90 posto vlasništva,[6] a po 5 posto su zadržali Ninoslav Pavić (do 26. veljače 2014. 50%[12]) iWAZ Medien (do 26. veljače 2014. 50%[12]), a Hypo Grupa je svoj dio prodala tvrtciHanza PressMarijana Hanžekovića. Stoga je Skupština EPH22. prosinca[13] te30. prosinca[14]2014. imenovala novu Upravu u kojoj je predsjednicaZrinka Vuković Berić, dotadašnja direktorica financija i prokuristica Odvjetničkog društva Hanžeković i partneri, a članovi novinarTomislav Wruss, pokretač i prvih deset godina izlaženja glavni urednikJutarnjeg lista i nekoliko dana kasnijeAnte Samodol[15] (ranije predsjednik UpraveHrvatske agencije za nadzor financijskih usluga).
Hanza Media je iz predstečajne nagodbe izišla 2019., pošto je udovoljila svim obvezama iz nagodbe, i to prije planiranog roka.[1] To je i formalno potvrđeno20. veljače2020., kada je Trgovački sud uKarlovcu donio rješenje o “brisanju zabilježbe odobrenja predstečajne nagodbe subjekta upisa Hanza Media d.o.o. za izdavačku djelatnost”.[1] U sklopu nagodbe podmirene su ukupne obveze u iznosu od 497,815.475,98 kuna.[1]
Već u drugoj polovici siječnja2015. je Vuković Berić odstupila i vratila se na prethodnu dužnost. U Nadzorni odbor su imenovani predstavnica vlasnikaAna Hanžeković, kći većinskog vlasnika (predsjednica), filozof politike prof. dr. sc.Žarko Puhovski (potpredsjednik), ekonomist prof. dr. sc.Dejan Kružić, bivši zamjenikministraobrane i umirovljeni general prof. dr. sc.Krešimir Ćosić, te prof. dr. sc. fraIlija Živković, bivši general franjevaca trećoredaca.
Sastav Nadzornog odbora je izmijenjen21. svibnja2015.,[16] kada su u nj imenovaniFranjo Luković kao predsjednik, Ana Hanžeković kao zamjenica predsjednika, teMarko Smetiško, predsjednik upraveGenere kao člaṇ. Istodobno je osnovan Izdavački savjet Nadzornog odbora, u koji su imenovani dotadašnji članovi Nadzornog odbora Krešimir Ćosić, Dejan Kružić (čijeg imena, međutim, nije bilo u impresumu) i fra Ilija Živković, zatimPetar Miladin (profesor naPravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu) teDavor Majetić (direktorHrvatske udruge poslodavaca).
Nove izmjene su objavljene3. lipnja iste godine[17]: Ana Hanžeković je imenovana direktoricom EPH d.o.o., a Tomislav Wruss je preuzeo novu dužnost direktora izdavaštva EPH d.o.o. Nedugo zatim je konstituirana Uprava Hanze Medije s Markom Smetiškom kao predsjednikom i Anom Hanžeković kao članicom. Dalje izmjene pripadaju u rutinu poduzetništva.
Marko Smetiško je dužnost predsjednika Uprave napustio31. siječnja2020., nakon čega je jedina članica Uprave ostala Ana Hanžeković.
Ninoslav Pavić i njegovi partneri započeli su1990. godine izdavanjem političkog tjednikaGlobus, prvih novina koje je izdavao Europapress Holding (EPH).[18]
Prvo izdanje Globusa objavljeno je u prosincu1990., aGlobus je izvorno zamišljen kaotabloid. Prvu godinu obilježili su slaba naklada i financijski gubitci. Međutim, početkomDomovinskog rata, Globus je pomaknuo vlastiti fokus te počeo objavljivati priče s linija fronta. Također, Globus je bio prva publikacija koja je počela pisati o ratnim zločinima koje su počinile hrvatske vojne snage nad Srbima uHrvatskoj.
Kasnije, sredinom i krajem1990-ih, Globus je počeo pisati o mračnim aspektimaprivatizacije u Hrvatskoj,organiziranom kriminalu i svim ostalim temama koje je izbjegavao dio medija.
Europapress Holding osim hrvatskog, izdavao je isrpsko izdanje Playboyja.
U ožujku2003. eksplodirala je bomba koja je podmetnuta pod automobil vlasnika EPH,Ninoslava Pavića. Pavić srećom nije bio u automobilu kad je bomba eksplodirala. Nitko nije ozlijeđen, ali policijska istraga nije uspjela ući u trag napadaču ili napadačima.[23]Bombaški napad je oštro osuđen diljem svijeta, od strane drugih izdavača i organizacija za ljudska prava. Tako je predsjednikSvjetskog udruženja novina i Svjetskog foruma urednika, koji predstavljaju 18.000 publikacija iz 100 zemalja diljem svijeta, napisao pismohrvatskoj Vladi, u kojem je izrazio ozbiljnu zabrinutost zbog pokušaja ubojstva izdavačkog magnata Pavića.[24] VodstvoOSCE-a, Organizacije za ljudska prava i demokratsko praćenje, tvrdilo je "da je eksplozija auto-bombe, namijenjene medijskom magnatu Paviću, bio čin terora".[25] Napad je osudilaSouth East Europe Media Organisastion (SEEMO).[26]
Slobodna Dalmacija pristala je na kupnju jer je vidjela mogućnost stvaranja ažuriranog izgleda, oblika te povećanje naklade, koja sada iznosi cca 30.000 primjeraka dnevno.[28]
EPH,Agrokor iT-Mobile Hrvatska potpisali su sporazum o zajedničkom ulasku na prostor mobilnih komunikacija na hrvatskom tržištu. Partneri će udružiti snage i područja stručnosti s ciljem proširenja ponude mobilnih komunikacija uHrvatskoj, od ožujka sljedeće godine. Agrokor i EPH predstavit će proizvode pod brandomKMOBILE.[29]
U veljači2018. ekonomske i financijske rubrike izdanja objedinjene su jedinstvenu uredništvoGospodarstvo.[30] Prvi glavni urednik te redakcije jeGojko Drljača. U sklopu te redakcije djeluju rubrikaNovac i portalNovac.hr.
|journal= (pomoć)|journal= (pomoć)|journal= (pomoć)|journal= (pomoć)|journal= (pomoć)|journal= (pomoć)|journal= (pomoć)|journal= (pomoć)|journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)|journal= (pomoć)|journal= (pomoć)