Hamburg, službenoSlobodni i hanzeatski grad Hamburg (njemački:Freie und Hansestadt Hamburg) je grad na sjeveru Njemačke i istovremeno jedan od 16pokrajina u Njemačkoj i sa svojih 1,7 milijuna stanovnika po veličini je drugi njemački grad. Osim toga, on je i deveti po veličini grad uEuropskoj uniji,[1] ali i druga po veličiniluka u Europi (izaRotterdama).
Grad je također i središtemetropolitanske regije Hamburg, jedne od ukupno jedanaest takvih regija u Njemačkoj. U metropoli Hamburg i njegovu okruženju živi 3,5 milijuna ljudi, kojima je Hamburg glavno trgovačko i kulturno središte. U Hamburgu je sjedište više od 90 konzulata, što Hamburg postavlja na drugo mjesto u svijetu, odmah poslijeNew Yorka.
Prvi red: pogled na Binnenalster; Drugi red: Große Freiheit, Speicherstadt, RijekaLaba; Treći red: Alsterfleet; Četvrti red: Hamburška luka, Upravna zgrada pristaništaHamburga iz svemira (Međunarodna svemirska postaja)
Hamburg se nalazi usjevernoj Njemačkoj na utokuAlstera iBille uElbu, koja zatim, nakon 110km toka prema sjeverozapadu utječe uSjeverno more. Elba je u Hamburgu vrlo pogodna prirodna luka s direktnim pristupom od mora, a najpogodnija je njena južna obala, nasuprot gradskih četvrtiSt. Pauli iAltona. Obale su povezane mostovima, kao i starim i novim tunelom ispod Elbe. Zemlja sjeverno i južno od Elbe je povišena nanosima šljunka i pijeska odledenjaka za vrijemeledenog doba, to su neplodnevrištine. Obje strane Elbe su stoljećima plavljene u vrijeme visokih voda Sjevernog mora, koje su tu odlagalepijesak imulj. U međuvremenu su s obje strane Elbe podignutinasipi. Stari nasipi još podsjećaju na vremena kada su za vrijeme visokih voda cijele gradske četvrti bile poplavljene.
U gradu je na Alsteru napravljenaustava pa je u samom centru nastala neka vrsta jezera. "Jezero" je podijeljeno na dva dijela, koja su međusobno spojenaunutrašnjim ivanjskim Alsterom. Pune ih brojni kanali oivičeni velikim parkiralištima. Nebrojeniplovni kanali, rječice i kanali premošteni su s više od 2500 mostova. Time je Hamburg grad s najviše mostova u Europi i ima ih više negoVenecija (400),Amsterdam (1200) iLondon zajedno.
Najviša uzvisina Pokrajine Hamburg je 116,1 m visok bezimeni vrh uHamburškim brdima.
Današnje granice grada Hamburga postoje tek od1. travnja1938. Nakon Berlina, to je i površinom i brojem stanovnika najveći grad u Njemačkoj. Površina grada iznosi 755 četvornih kilometara, što znači da je Hamburg sedam puta veći odPariza i dva i pol puta veći odLondona. Zbog površine Hamburg ispunjava uvjete za iznimno visoki standard življenja i stanovanja. Naime, s 30 četvornih metara stambenog prostora po osobi Hamburg raspolaže, u usporedbi s ostalim velikim svjetskim gradovima, s najvećim prosječnim stambenim prostorom. Čak 14 posto gradskog područja čine prostor za rekreaciju i odmor, te zelene površine.
Na području današnjeg povijesnog središta Hamburga (Altstadt) ubrončanom dobu bilo je manje naselje iz 9. ili 8. stoljeća prije Krista.Ingevonsko naselje na tom mjestu bio je poznat pod nazivomTreva - strateški trgovački čvor najantarskom putu tijekomželjeznog doba i kasneantike. U 8. stoljeću suSaski trgovci uspostavili ono što je postalo jezgra Hamburga -Hammaburg, tada tek utočišnautvrda na današnjemDomplatzu, na mjestu nekadašnje katedrale.[2] Podfranačkom vlašću,krstionica je izgrađena 804. i Hammaburg je ojačan za vladavineKarla Velikog 811. god. Ubrzo, mjesto je porastalo veliko trgovište sbiskupijom od 831., koja je uzvišena nanadbiskupiju već godinu dana kasnije.
Do kraja 15. stoljećahanzeatski grad-republika i kasnije „slobodni carski grad” Hamburg je prikupio brojne teritorijalne posjede u zaleđu. Na kraju, Hamburg je zidine iz 13. stoljeća proširio s nekoliko nastavaka: prvi u 1530.ima, a onda opet 1620-ih je uključio sve susjedne četvrti (Neustadt).
Centar - pokriva poveći dio Hamburga: Billbrook, Billstedt, Borgfelde, Finkenwerder, HafenCity, Hamm-Nord, Hamm-Mitte, Hamm-Süd, Hammerbrook, Horn, Kleiner Grasbrook, Neuwerk, Rothenburgsort, St. Georg, St. Pauli, Steinwerder, Veddel, Waltershof i Wilhelmsburg. Dijelovi Hamburg-Altstadt ("stari grad") and Neustadt ("novi grad") su dijelovi grada od postanka Hamburga.
Altona - najurbaniji dio Hamburga desne strane Elbe. Od 1640. do 1864. Altona je bila pod administracijom Danske monarhije. Altone je bila neovisan grad do 1937. Pod Altonu spadaju sljedeći kvartovi: Altona-Altstadt, Altona-Nord, Bahrenfeld, Ottensen, Othmarschen, Groß Flottbek, Osdorf, Lurup, Nienstedten, Blankenese, Iserbrook, Sülldorf, Rissen, Sternschanze
Eimsbüttel - Eidelstedt, Eimsbüttel, Harvestehude, Hoheluft-West, Lokstedt, Niendorf, Rotherbaum, Schnelsen i Stellingen. Također spada i Židovski sio grada pod nazivom Grindel-
Nord - Alsterdorf, Barmbek-Nord, Barmbek-Süd, Dulsberg, Eppendorf, Fuhlsbüttel, Groß Borstel, Hoheluft-Ost, Hohenfelde, Langenhorn, Ohlsdorf, Uhlenhorst i Winterhude. Većim dijelom je smješteno jezero Alster.
Harburg - dio Hamburga koji pokriva luku Hamburg, dijelove s institutima, ruralne dijelove te poslovni dio Hamburga;Altenwerder, Cranz, Eißendorf, Francop, Gut Moor, Harburg, Hausbruch, Heimfeld, Langenbek, Marmstorf, Moorburg, Neuenfelde, Neugraben-Fischbek, Neuland, Rönneburg, Sinstorf i Wilstorf.
Svaki okrug ima svoj parlament koji se u Hamburgu zoveokružna skupština. Te okružne skupštine pravno imaju status upravnog tijela s vrlo ograničenim nadležnostima. Svaki okrug je podijeljen na više četvrti kojih je ukupno u gradu 104. Nekim četvrtima u neposrednoj blizini sjedišta okružnih skupština upravljaju direktno skupštine, dok za druge četvrti postoje tzv. mjesni uredi, ukupno ih je 15.
Zbog blizine mora i njegovog utjecaja, ovdje jeklima blaža nego u istočnoj pozadini. Najtopliji mjesec je srpanj s prosječnih 17,0 °C, a najhladniji siječanj s 0,0 °C. Ali u najtoplijim mjesecima nisu rijetkost ni temperature iznad 25 °C. Od 1990-tih godina - možda kao posljedica globalnog zatopljenja - zabilježene su i temperature do 37,3 °C (9. kolovoza1992.). U godini padne prosječno 714mm padalina a 52 dana godišnje je Hamburg obavijen gustom maglom. U zimskim mjesecima mogu biti i vrlo snažne oluje. Klima je cijelu godinuhumidna. Najpovoljnije vrijeme za posjet Hamburgu je proljeće i početak ljeta, no i tada se mora računati s kišom.
Neposredno prije početka2. svjetskog rata Hamburg je već imao 1,682 milijuna stanovnika (1939.).
Najveći broj stanovnika, 1,9 milijuna, Hamburg je dosegao1964. godine. Nakon toga počinjesuburbaniziranje Hamburga i do1986. se broj stanovnika smanjuje na 1,6 milijuna. Iza toga stanovništvo ponovo raste, tako da je broj narastao na 1.742.846 (stanje:1. kolovoza2005.). Za sljedećih 20 godina predviđa se daljnji porast stanovništva; prema srednjoj varijanti će narasti ponovo na oko 2 milijuna. Time bi Hamburg bio najbrže rastuća njemačkametropola.
Kao trgovačko središte, Hamburg je uvijek bio otvoren grad, što se jasno odražava u mentalitetu njegovamultikulturalnog stanovništva. Oko 14,9% (255.070 uprosincu2004.) stanovnika ima inozemnu putovnicu, a po nekim procjenama gotovo 130.000 njemačkih građana Hamburga inozemnog su porijekla.
Hamburg ima arhitektonski značajnih zgrada u širokom rasponu stilova i nekolikonebodera. Crkve su važnije znamenitosti, poput Crkve sv. Nikole, koja je u 19. st. bila najveća građevina svijeta. „Hamburški nebeski prizor” krase tornjevi još nekoliko prekrasnih crkvi i građevina: St. Michaelis, St. Peter, St. Jacobi, St. Catherine (pokrivena bakrenim pločama) te Heinrich-Hertz-Turm; toranj radiotelevizije (nekad bio dostupan turističkim obilascima s prekrasnim pogledom na grad, danas zatvoren za turiste).
Što se tičeAltstadt-a („Starog grada”), preživjelo je samo nekoliko objekata starijih od 17. stoljeća zbog čestih promjena brana i preusmjeravanja Alstera kanalima, velikog požara (1842.) i bombardiranja u Drugom svjetskom ratu (1941. – 1945.).
God. 2015.UNESCO je na svojpopis mjesta svjetske baštine u Europi upisao i povijesne četvrti Hamburga. Naime,Speicherstadt i Kontorhaus su dva gusto izgrađena urbana područja u centru grada.Speicherstadt (njem. za „Grad skladišta”), izvorno razvijen na skupini uskih otoka na rijeci Elbi između 1885. do 1927. godine (djelomično obnovljena od 1949. do 1967.), je jedan od najvećih koherentnih povijesnih ansambala lučkih skladišta na svijetu (300.000 m²). On uključuje 15 vrlo velikih skladišnih blokova, kao i šest pomoćnih objekata i mrežu kratkih kanala koji ih povezuju. Uz modernističku uredsku zgraduChilehaus nalazi se četvrtKontorhaus, područje od preko pet hektara sa šest velikih uredskih kompleksa povezanih sa zgradama lučkih poduzeća, izgrađena od 1920. do 1940-ih. Kompleks je primjer učinaka naglog rasta međunarodne trgovine u kasnom 19. i početkom 20. stoljeća.[3]
Hamburg je grad s najvišemostova u svijetu, njih 2400, više negoLondon,Amsterdam iVenecija zajedno, te grad s najvišekanala na svijetu; također više nego London, Venecija i Amsterdam zajedno.[4]
Europski najveći „grad u gradu” nalazi se u Hamburgu,HafenCity koji ima preko 10.000 stanovnika i 15.000 zaposlenika. Elb-filharmonija je zgrada u izgradnji čiji se završetak očekuje krajem 2012.; zgrada za filharmoniju te ostale slične događaje u kojoj je zamišljena akustika da u bilo kojem dijelu dvorane da sjedite čut ćete glazbu isto kao da sjedite točno ispred filharmonije.
Hamburg je također bogat mnogim parkovima raspodijeljenim cijelim Hamburgom. Jedan od najvećih jeStadtpark, veliki park s kanalima, malim jezerima i velikim bazenom na otvorenom. U Stadtparku se nalazi najvećiplanetarij u Europi.
Hamburg je poznat po nekoliko festivala i redovitih događanja. Neki od njih su ulični festivali poput Gay Pride pod nazivom Christopher Street Day ili Sajam na Alsteru koji se održavaju na Binnenalster. Hamburg DOM festival je najpoznatiji zabavni festival koji se održava tri puta godišnje - svakih tri mjeseca po mjesec dana. Hamburg DOM također nazivaju malim Gardalandom po senzacijama koje se tamo nalaze. Rođendan luke se slavi svake godine na Hamburškoj luci na Elbi te se tamo također nalaze neke od zabavnih senzacija i parada brodova.Dani bajkera svake godine posjeti preko 5000 bajkera iz cijeloga svijeta.Ostali zanimljivi svakogodišnji događaji u Hamburgu: Božićni sajam koji se održava preko Rathausa, te „Noć muzeja” koji otvara preko 40 muzeja otvorenih preko noći, Filmski festival u Hamburgu, i dr.
Od vremenareformacije grad imaevangeličko-luteransko obilježje (37% stanovništva 2002.). Zbog položaja važneluke, Hamburg je odavno vrlo otvoren svimkonfesijama. Tako je ovdje1834. ovdje osnovana prva njemačkabaptistička zajednica. Osim toga, od1995. je ovdje i sjedišterimokatoličke Hamburške nadbiskupije s centrom ukatedrali St. Marien. Udjel rimokatoličkog stanovništva je 10,3%. Osim toga, od 1960-ih je i značajan udjelmuslimanskog stanovništva, a postoji i vrlo aktivnažidovska zajednica.
Do duboko u19. stoljeće jedonjenjemački jezik bio jedini jezik kojim se govorilo u Hamburgu. Od ranije jegornjenjemački bio jezik kojim se pisalo, i do sredine20. stoljeća je uglavnom istisnuo donjenjemački i u svakodnevnom govoru.
Od vremena velikog vala useljavanja 1960-tih su se u gradu stvorili "jezični otoci" jer su se doseljenici često smještali u istim dijelovima grada, tako da danas postoji čak "portugalska četvrt" gdje prevladavaportugalski, dokturski ikurdski prevladavaju u Altoni i Wilhelmsburgu.
