Gustav Klimt (Beč,14. srpnja1862. –Beč,6. veljače1918.) je bio najvažniji slikaraustrijskesecesije s izrazito istančanimsimbolističkim stilom.
Život Gustava Klimta podudara se sa zlatnim dobom Beča s krajastoljeća. Bilo je to vrijeme umjetničke obnove i umjetničkog bunta te rađanjemodernizma. Nova umjetnost,art nouveau, donosi svoje samosvjesne i dekadentne pravce uslikarstvu iliteraturi, kroz koje se provlačila snažna opčinjenosterotikom. Bio je toFreudov Beč, koji je izvana još bio u duhu viktorijanskog morala, ali neobuzdano ponašanje bila je glavna tema dana. Bečka zanesenost erotikom našla je u Klimtu velikog pjesnika. Ni jedan drugi umjetnik nije tako slavioErosa, a iznad svega žene, kaomuzevampa i konačnog ispunjenja svrhe života.
Njegovo slikarstvo ispunjeno jenaturalističkim prikazima erotskog i težnjom da platna ispuni sjajnim zamršenim dekoracijama. U njegovim najpoznatijim radovima, kao što jePoljubac, osjećaji i dekorativna prekomjernost sjedinjeni su na veličanstveni način.
Rođen je14. srpnja1862. u bečkom predgrađu Baumgartenu. Otac, češki emigrant, nije uspio kaozlatar, te su djeca Klimtovih rasla u neimaštini. Gustav, koji je svoju darovitost pokazao još u Visokoj školi za umjetnost i obrt, dobivao je narudžbe za ukrašavanje velikih javnih zgrada koje su se gradile tijekom1880-ih i1890-ih godina. U suradnji s bratom i umjetnikomFranzom Matschom osnovao je podružnicuKlimt-Matsch i dobivao gotovo sve važnije poslove, kao što je oslikavanje znamenitih bečkih spomenika secesije,Zgrada bečke secesije u Beču iPalača Stoclet uBruxellesu.
Godine1897., skupina umjetnika, koja je željela na moderniji, pustolovniji način stvarati svoja djela, osnovala jesecesiju, a Klimt je postao prvim predsjednikom. Njegove dekoracije počele su izazivati oštre kritike konzervativnogBeča, ali je on slikanjem veličanstvenih portreta žena iz otmjenog društva mogao dovoljno ugodno živjeti, oslobođen narudžbi.
Klimt nije bio buntovnik. Klonio se javnosti, a i privatni život držao je za sebe. Iz njegovih slika zrcali se unutarnji svijet i ljepota puna senzualnosti. Umro je u Beču6. veljače1918. godine, nekoliko mjeseci prije potpunog slomaAustro-Ugarske i svijeta kakav je poznavao.
Gustav Klimt je 1885. izradio 3 slike za potrebeTeatro Comunale u Rijeci, danas HNK Ivana pl. Zajca.[1] Kao dio iste narudžbe 9 stropnih slika za potrebe kazališta 3 slike je izradio Gustavov bratErnst Klimt, a 3 umjetnikFranz Matsch.[1] Svih 9 slika je restaurirano 2021. godine.[2] Slike Gustava Klima restaurirane su u Odjelu za štafelajno slikarstvoHrvatskoga restauratorskog zavoda u Zagrebu, a slike Gustava Klimta i Franza Matscha u odjelu Hrvatskoga restauratorskog zavoda u Rijeci.[2] Restaurirane slike prikazat će se na izložbi naslova "Nepoznati Klimt – ljubav, smrt, ekstaza", 20. travnja 2021. godine, u sklopu programa Rijeke –Europske prijestolnice kulture.[2] Slike će biti izložene uPalači šećeraneMuzeja grada Rijeke.[2]
- ↑ab[1] Novi list, Gustav Klimt oslikao strop i riječkog kazališta, pristupljeno 16. travnja 2021.
- ↑abcd[2] Novi list, Restaurirane slike za spektakularnu izložbu “Nepoznati Klimt” dopremljene u Rijeku, pristupljeno 16. travnja 2021.
