Griko je jedan od dva narječja talijanskoga grčkoga (drugi jegreko ilikalabrijski grčki) koji se smatrajunovogrčkimjužnotalijanskim narječjima (grčki:Κατωιταλιώτικα, 'južnotalijanska') koji su potomcisrednjovjekovnoga grčkog pod utjecajemdorskog po jednoj teoriji, a po drugoj, starijoj, potomci su starogrčkih govoraMagne Graecije.[1] Rabi se u regijiLecce na poluotokuSalentu uApuliji uItaliji, područje se zoveGrecia Salentina, a ondje se nalazi devet sela: Calimera, Martignano, Martano, Sternatia, Zollino, Corigliano d’Otranto, Soleto, Melpignano i Castrignano dei Greci. Ipak, čini se dagriko nestaje iz Martignana, Soleta i Melpignana.[2] Među 40 000 stanovnika, samo je nekoliko tisuća tečnih govornika.[1] PremaUNESCO-u ima ih 20 000.[3]
Kalabrijski grčki zove segreko, a njime se govori uKalabriji.
Magna Graecia bila je grčka kolonija na jugu Italije odosmoga stoljeća prije Krista. Oddesetoga stoljeća ove ereGrci izGrčke bježe pred Turcima. Ujedanaestom stoljećuNormani su se naselili u južnoj Italiji i latinizirali područje. Grčki kler također je prihvatiolatinski jezik na misama. Grčki je polako gubio prestiž kako je u13. stoljeću moćBizanta opadala. Pod konstantnim utjecajem drugih naroda, grčka je kultura nestajala, grčki je postajao jezik neobrazovanih seljana, ali čak se i u tim slojevimadiglosija povećala tijekom17. stoljeća. Bilo je samo 12 sela u kojima segriko svakodnevno rabio na početku19. stoljeća. Ipak, zainteresiranost zafolklor učinio je svoje jer su se pjesme nagriku skupljale i izdavale.
Emigracijska komisija koju je utemeljio talijanski parlament od1901. pomagala je ljudima emigrirati. To je dovelo do masovnih emigracija sa siromašna juga s vrhuncem1911. Ipak,fašistička vlast od1922. odgovarala je ljude od emigracije i progonila govornike grčkoga. Unatoč tomu, sve do agrarne reforme 1950. – 1951. grčki su seljaci bili samodostatni zahvaljujući ogromnim zemljišnim posjedima (masserie), pa su mogli očuvati i svoj jezik. Po završetkuDrugoga svjetskog rata napuštanje sela i obvezatna vojna služba potkopali su samodostatnost.
Inicijative koje su nastojale promovirati počele su u kasnim1950-im, a vodili su ih intelektualci u Kalabriji iBovi Marini te strani istraživači. Grupa studenata izBovesije izdala je pamfletLa Ionica. U1970-ima ustanovljen jeKulturni krug La Ionica, a pamflet je postao periodičan spoezijom iprozom natalijanskom i grčkom. Krug i govornici grčkog sa Salentine ustanovili su UGIM (Unione dei Greci dell’Italia Meridionale). Cilj je UGIM-a bila neuspješna peticija da se stave dvojezični znakovi na ceste i da se naRadiju Cosenza postavi petominutni program na grčkome. Ipak, privatne radiopostajeRadio Bova,Radio Mélito iRadio San Paolo u Kalabriji odlučile su puštati neke programe na grčkome. Grčka je vlada s pomoću Internacionalnog društva govornika grčkoga (SFEE) uspostavila bliske veze sLa Ionicom i pozvala djecu koja govore kalabrijski grčki da posjećuju ljetni kamp u Grčkoj.[2]
Talijanski grčki nalazi se naUNESCO-ovu popisu ugroženih jezika. Grčki se ne rabi u javnojadministraciji ni usudstvu. Ima nekih dvojezičnih znakova na cestama. Grčki se ponekad može čuti na nekim privatnim radijima, ali u Kalabriji, no ne i na televiziji. Postoje neke publikacije koje se izdaju na talijanskome i grčkome (talijanske novine ponekad imaju članke nagriku).Glazbena je tradicija ipak velika i popularna, pa se upotrebljava za popularizaciju jezika.[2]
Postoje mnoga obilježja po kojima segriko razlikuje od modernoga grčkog.
Griko je sačuvao antičkegeminacije (udvostručenje kao u hrvatskomenajjači) suglasnika, sporadično je sačuvao antički izgovorete iipsilona. Skupoviντ iμπ izgovaraju se kao [nd]/[d] i [mb].
Očuvao jeimenice na -in (-ιν) koje potječu od antičkihumanjenica na -ion (-ιον),vokativ na -e (-ε) umuškom rodudruge deklinacije (na -os, -ος) i deklinaciju imenica srednjega roda na -os (-ος). Primjer je posljednjegasklonidbe imeniceδάσος ('šuma'):
| Padež | Jednina | Množina |
|---|---|---|
| nominativ | dásos δάσος | dási δάση |
| genitiv/ | dásu δάσους | dásos δασών |
| akuzativ | dáson δάσος | dási δάση |
| vokativ | dáson δάσος | dási δάση |
Odpridjeva, očuvao je antičkekomparative i pridjeve s dva završetka (danas se vrlo često sklanjaju kao pridjevi s tri završetka, svakako je oblik s dva završetka u prošlosti bio rašireniji).
Glagoli su očuvali stariji oblikimperativa aorista, stariji nastavakparticipa iinfinitiv, iako s ograničenom upotrebom.
Ovdje je pjesmaΚαληνύφτα (Kalinifta,Laku noć):
| Griko | Moderni grčki | Hrvatski prijevod | |
|---|---|---|---|
| Pjesma | Καληνύφτα (Kali'nifta) Εβώ πάντα σε σένα πενσέω,γιατί σένα φσυχή μου 'γαπώ,τσαι που πάω, που σύρνω, που στέωστην καρδία, μου πάντα σένα βαστῶ. | Καληνύχτα (Kali'nihta) Εγώ πάντα εσένα σκέφτομαι,γιατί εσένα ψυχή μου αγαπώ,και όπου πάω, όπου σέρνομαι, όπου στέκομαι,στην καρδιά μου πάντα εσένα βαστώ. | Laku noćUvijek mislim na tebejer te volim, moja dušo,i kamo god odem, kamo god se odvučem, gdje god stojim,u svojem srcu uvijek držim tebe. |
| MFA | [eˈvo ˈpanta se ˈsena penˈseo jaˈti ˈsena fsiˈhi mu ɣaˈpotɕe pu ˈpao pu ˈsirno pu ˈsteostin karˈdia mu ˈpanta ˈsena vasˈto] | [eˈɣo ˈpanda eˈsena ˈsceftome ʝaˈti eˈsena psiˈçi mu aɣaˈpoce ˈopu ˈpao ˈopu ˈserno[me] ˈopu ˈsteko[me]stin ɡarˈðʝa mu ˈpanda eˈsena vaˈsto] |
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
