Movatterモバイル変換

[0]ホーム
URL:

Prijeđi na sadržaj
WikipedijaSlobodna enciklopedija
Traži

Gorgone

Izvor: Wikipedija
Gorgone,atički ćup (lekythos), oko530. pr. Kr.

Gorgone (grč.Γοργόνες,Gorgónes iliΓοργοῖ,Gorgoĩ) ugrčkoj mitologijiženska su stvorenja s oštrimočnjacima izmijskomkosom, kćerimorskogbogaForka iKeto[1] ("Forkide"[2]), a njihov je pogledokamenjivao. Najpoznatija jeMeduza.

Etimologija

[uredi |uredi kôd]

Grčkoime Gorgona dolazi od riječiγοργώς, Gorgốs = "užasan", odie. korijena*greg- (Karl Hoffmann) ili*gragnis (Émile Boisacq), koji je bio rijedak (stir.garg = "divlji",arm.karcr = "tvrd").

Karakteristike

[uredi |uredi kôd]
Gorgonina glava,3. stoljeće pr. Kr.,Milano

Gorgone su katkad prikazivane sazlatnim krilima,bakrenim pandžama iveprovimkljovama,[3] s posebno izraženim pogledom koji jeokamenjivao.

Nekim pravom Gorgonom smatraju samoMeduzu, dok ostali gledaju na njih kao trojstvo. Meduza je prikazivana često kaozvjerskoženskoljudskolice koje je pogledom okamenjivalo. Često je prikazivana s krilima i pandžama i skosom odzmija.

Dok su Gorgonu/Meduzustarogrčki oslikavateljivaza i urezivačireljefa prikazivali kao čudovište, umjetnici od5. stoljeća pr. Kr. nadalje prikazivali su je prekrasnom ali istodobno i užasnom.

Gorgone

[uredi |uredi kôd]

Homer[4] piše samo o jednoj Gorgoni, kojoj je glava bila u središtuZeusoveegide, a također je opisuje[5] i kao "užasno čudovište" kojem jeglava uHadu.

Michelangelo Merisi da Caravaggio: Meduza,1592.

Heziod[6] povećava broj Gorgona na tri:

  • Stena ("moćna")
  • Eurijala ("dalekoskakačica")
  • Meduza ("kraljica")

Dom im je na najudaljenijoj stranizapadnogoceana, prema kasnijim izvorima uLibiji.[7] Jedino jeMeduza bilasmrtna.

Atička je tradicija[8] prikazivala Gorgonu kao čudovište kojeg je rodilaGeja da bi pomoglaTitanima protivbogova te da ju je ubilaAtena.Eshil piše da su Gorgone imale samo jedanzub koje su međusobno mijenjale, ali vjerojatno se radi oGrejama.

PremaApolodoru,[9] sve su Gorgone imalezmijsku kosu iokamenjivale pogledom.

Kult

[uredi |uredi kôd]
Gorgoneion,etruščanski prikaz na vazi,6. stoljeće pr. Kr.,Vulci

Ustaroj GrčkojGorgoneion bio je prikaz (crtež,kamenaglava,gravura,slika) Gorgoninalica, često s mahnitimzmijama ijezikom koji izviruje poredočnjaka. Često se rabio kaosimbol, odnosnoamulet, smješten na vratima, zidovima,novcu,štitovima, grudobranima i nadgrobnim spomenicima da bi otjeraozlo.

Marija Gimbutas[10] vjeruje da je prototip Gorgoniona uneolitičkim umjetničkim motivima, posebice uantropomorfiziranimvazama iterakotamaskama obloženimzlatom. Velikeoči bile subožanske oči, a imala ih je iAtena te njezina sveta ptica -sova. Mogle su biti predstavljane spiralama, koncentričnimkružnicama i na slične načine.Zmije su paksimboli smirenja i povećavanja. Katkad suGorgoneia, gorgonioni, obdareniptičjim stopalima ilipčelinjim krilima,simbolimaregeneracije, a isplaženijezik simbol jesmrti.

Mitologija

[uredi |uredi kôd]
Podrobniji članak o temi:Meduza (mitologija)

PremaOvidiju[11] samo jeMeduza imalazmije ukosi zato što ju jeAtena proklela. Naime, Meduza je spavala sPosejdonom u Ateninu hramu jer je njega uzbudila njezinazlatna kosa. Atena je poslije pretvorila njezine zlatne uvojke u zmije.

Ubio ju jePerzej te je nosio njezinu glavu kaoštit (Atena je formiralaegidu[12]) ioružje, a prema nekim izvorima[13] glava joj je pokopana uatenskojAgori.

Literatura

[uredi |uredi kôd]
  1. ↑Apolodor:Biblioteka (I./2.6; II./4.2 - 3)
    Heziod:Teogonija (278.)
  2. ↑Eshil:Okovani Prometej (793., 797.)
    Pindar:Pitijske ode (XII./24.)
    Ovidije:Metamorfoze (V./230.)
  3. ↑Eshil:Okovani Prometej (794.)
  4. ↑Homer:Ilijada (V./375, XII./35.)
  5. ↑Homer:Odiseja (XI./635.)
    Homer:Ilijada (XI./633.)
  6. ↑Heziod:Teogonija (294.)
  7. ↑Pauzanije:Opis Grčke (II./21.6)
    Herodot:Povijest (II./91)
  8. ↑Euripid:Ion (989.)
  9. ↑Apolodor:Biblioteka (II./4.1 - 4.5; II./7.3; III./10.)
  10. ↑Marija Gimbutas (1998)
  11. ↑Ovidije:Metamorfoze (IV./770. -)
  12. ↑Homer:Ilijada (V./741.)
    Apolodor:Biblioteka (II./46.)
  13. ↑Pauzanije:Opis Grčke (II./21.6; V./12.2)

Vanjske poveznice

[uredi |uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temiGorgone
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Gorgone&oldid=6774960"
Kategorija:
[8]ページ先頭
©2009-2025 Movatter.jp