God iligodišnji prsten je cjelokupna masa sekundarnogstabla nastala tijekom jednoga vegetacijskoga razdoblja.
Kambij koji proizvodi godove, aktivan je tijekom cijelog životabiljke. Može imati periodičan rad u područjima, gdje postoji smjena razdobljakiše isuše, odnosnoljeta izime. U pojedinim će razdobljima nastanak sekundarnog drveta i kore biti intenzivnije. Kod biljaka koje žive u tropskom i suptropskom području, gdje su uvjeti manje-više ujednačeni, godovi se ne mogu razgraničiti.
Koliko će god biti širok, ovisi od vrste biljke, njenestarosti i uvjeta u kojima živi. Također, kod stabala koja rastu uspravno, godovi su koncentrični, dok su kod onih koja su kosa i više horizontalna, godovi ekscentrični.[1]
Sami godovi mogu se uočiti i bezmikroskopa, ali uz pomoć njega, mogu se vidjeti svjetliji i tamniji dio goda. Svjetliji se sastoji iz širokihtraheja tankih stijenki i on nastaje uproljeće, kada se razvijaju izdanci za koje je potrebno mnogo vode i mineralnih supstanci. U kasno ljeto, prestaje nastanak novihgrana ilistova, te i potreba za novim trahejama i tada se razvija tamniji dio, koji sadrži više drvenih vlakana. Svjetliji dio se označava kao proljetno drvo koji ima provodnu funkciju, dok se tamniji označava kao jesenje i ima mehaničku ulogu. Prijelaz između ove dvije zone tijekom jednog vegetacijskog razdoblja je postepen, ali je zato prijelaz između jesenjeg drveta jednog i proljetnog drveta drugog razdoblja sasvim jasan, pa se godovi lako razlikuju.
Iako se brojanjem godova utvrđuje starost nekog drveta, ova metoda nije sasvim pouzdana. Naime, događa se da se tijekom jednog vegetacijskog razdoblja broj godova udvoji (kada recimo dolazi do gubitka lišća u proljeće zbogmraza, pa kasnije nastani novo lišće i time i novi god) ili da njihov nastanak potpuno izostane (ako je iz nekog razloga oslabljena prehrana biljke).