Gnu (lat.Connochaetes;afrikaans:wildebeest, tj. „divlja stoka”) jerod velikihantilopa koji uključuje dvije vrste koje obje žive u Africi:crni gnu (Connochaetes gnou) iplavi gnu (Connochaetes taurinus). Gnu je visok od 1,15 do 1,4 metra u visini ramena i može težiti od 150 do 250 kilograma. Naseljavaju ravnice i rijetke šume u jugozapadnoj Africi, sjeverno do zapadneTanzanije. Gnuovi su uIstočnoj Africi najbrojnije velike životinje, po broju jedinki i po biomasi.[1] Gnu može živjeti i više od 20 godina.
Ime gnua je nastaloonomatopejom njihovog glasanja, kojeg suHotentoti izgovaralignou, a latinski naziv dolazi od grčkih riječikonnos („brada”) ikhaite („lepršave dlake”).
Pretežito se hrane travom, a sezonska osobitost afričkihsavana ih prisiljava da se sele tijekom godine. Glavna seoba je u svibnju, kada više od milijun jedinki napušta livade i odlazi u šume. Svake godine u svibnju i lipnju velika krdagnuova izebri se upute od središnjih ravnicaSerengetija prema zapadnim velikim trajnim lokvama vode. To je najveća seobasisavaca na svijetu, koju često zovu „Deseto svjetsko čudo prirode”.[2] U studenom, s prvim kišama, vraćaju se u ravnice.
Ženke gnua se tele ljeti u ravnicama. Tele može hodati već nekoliko minuta nakon rođenja, a nakon nekoliko dana može pratiti krdo. Nakon teljenja počinje sezona parenja. Dominantni mužjaci brane teritorij kojeg su obilježili izmetom i feromonima proizvedenima u mirisnim žlijezdama u kopitima. Podčinjeni mužjaci formiraju krda samaca.
Gnu je važan dioekosustava savana. Njihov izmet gnoji zemljište, a njihova ispaša i gaženje kopitima potiču novi rast trave. Također su i važan plijen za mnoge grabežljivce kao što sulavovi,hijene ikrokodili. UZimbabveu se gnu nalazi u nižim predjelima, na sjeveroistoku, jugu i jugozapadu središnje visoravni. Nisu prisutni u doliniZambezija, najvjerojatnije zbogCe-ce muha. Spektakularne koncentracije gnuova se mogu vidjeti u nacionalnom parkuHwange na stepama Ngamo, tijekom kišnog razdoblja.
Postoje dvije vrste gnua koje su se prije oko milijun godina razdvojile u sjevernu i južnu vrstu:
Plavi gnu (lat.C. taurinus) je rasprostranjenija, sjeverna vrsta, koja ima pet podvrsta. Ova vrsta se jako malo promijenila od zajedničkog pretka, dok se crni gnu morfološki prilagodio južnim otvorenim pašnjacima.
Crni ilibjelorepi gnu (lat.C. gnou) je južna vrsta koja se odlikuje većim rogovima i izrazito bijelim repom zbog kojeg njegovo tijelo izgleda crnje.
