Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
WikipedijaSlobodna enciklopedija
Traži

Glagoli

Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojmaGlagoli. Za slovoglagoljice pogledajteglagolju.
Glagolska vremena
Jednostavni glagolski oblici
Infinitiv
Prezent
Aorist
Imperfekt
Imperativ
Glagolski pridjev
Glagolski prilog
Složeni glagolski oblici
Perfekt
Pluskvamperfekt
Kondicional
Futur prvi
Futur drugi
Pasivni glagolski oblici

Glagol je promjenjiva vrstariječi kojom se izriče radnja, stanje ili zbivanje.

Primjeri:

Ja radim, plivam, čitam, pišem – radnja
Kiša pada. Država napreduje. – stanje
Cvjeta. Kiši. Sviće. – zbivanje

U hrvatskom jeziku

[uredi |uredi kôd]

Glagoli se uhrvatskom mijenjaju po vremenima, licima i načinima. Postoje ipomoćni glagoli (nepravilni glagoli), pomoću kojih se tvore složena glagolska vremena: to su glagolibiti ihtjeti, koji su među najčešćim riječima u jeziku.[1] A vrlo čest je i glagoltrebati, posebno u novinskom stilu.[2]

Gramatičke kategorije glagola

[uredi |uredi kôd]

U hrvatskome standardnom jeziku glagoli imaju sedam kategorija: aspekta, lica, broja, stanja, prijelaznosti, vremena i načina.

Glagolski vid (aspekt)

[uredi |uredi kôd]

U hrvatskome se standardnom jeziku glagoli prema vidu dijele nasvršene,nesvršene i dvovidne. Nesvršeni glagoli mogu odgovoriti na pitanjeŠto sada radim? (npr.Pišem članak na Wikipediji.), a svršeni glagoli mogu se umetnuti u rečenicu tipaKad _____, bit ću. (npr. Kadnapišem novi članak na Wikipediji, bit ću sretan.). Dvovidni glagoli mogu se koristiti u oba slučaja te mogu kazivati i nesvršenost i svršenost kakve radnje. (npr.Korjenujem broj devet. -nesvršenost dvovidnog glagolakorjenovati,Kadakorjenujem broj devet, dobit ću tri. -svršenost dvovidnog glagolakorjenovati.)

Kategorija lica i broja

[uredi |uredi kôd]

Većina glagola dolazi u 1., 2., 3. licu jednine (singulara) i 1., 2., 3. licu množine (plurala). Prvo lice označava govornika, drugo sugovornika i treće negovornika. Neki glagoli stanja i zbivanja mogu doći u samo 3. licu jednine, stoga se nazivajubezlični glagoli, a to su, naprimjer, glagolikišiti (Kiši.),sniježiti (Sniježi.) i sl.

Kategorija stanja

[uredi |uredi kôd]

Ovom se kategorijom izriče odnos između subjekta u rečenici i glagolske radnje. S obzirom na to vrši li subjekt radnju ili je pak trpi, razlikujemo dva glagolska stanja:radno (aktiv) itrpno (pasiv).

Primjer aktiva:Ruđer Bošković počeo je 1735. proučavati Newtonova djela. U toj rečenici subjekt (Ruđer Bošković) vrši radnju.

Primjer pasiva:Moj je bicikl ukraden. U ovome primjeru subjekt ne vrši radnju, već je trpi. Pasiv se također može tvoriti i povratnom česticomse uz aktivni oblik glagola, ali samo u trećemu licu. Naprimjer:Gradi se nova zgrada.,Čita se knjiga. i sl.

Kategorija prijelaznosti

[uredi |uredi kôd]

Ovom se kategorijom izriče odnos objekta i glagola te se njome iskazuje prelazi li radnja na objekt ili ne. Glagoli se s obzirom na ovu kategoriju dijele na prijelazne, neprijelazne i povratne. Prijelazni glagoli upućuju na direktni, tj. izravni objekt (dakle, u akuzativu bez prijedloga). Naprimjer, glagoljesti može imati izravni objekt u akuzativu bez prijedloga (Jedem jabuku.). Ostali su glagoli neprijelazni.

Povratni glagoli

[uredi |uredi kôd]

Posebnu skupinu glagola čine i povratni glagoli. Najlakše ih je prepoznati po tome što uza se imaju riječse (čuvati se,bojati se,brinuti se,veseliti se...)

Oni se dijele na prave povratne, neprave povratne i uzajamnopovratne glagole. Kod pravih povratnih glagola riječse može se zamijeniti oblikomsebe te jese zapravo skraćeni oblik povratne zamjenicesebe (Vidim se.). Kod nepravih povratnih glagola riječse ne može se zamijeniti oblikomsebe te je ona čestica (Veselim se.). Kod uzajamnopovratnih glagola radnju u kojoj sudjeluju najmanje dva subjekta (hrvati se,grudati se,natjecati se).

Kategorija vremena

[uredi |uredi kôd]

prošlost

sadašnjost

budućnost

Kategorija načina

[uredi |uredi kôd]

Oblici glagola

[uredi |uredi kôd]

Svaki glagol ima višeoblika.

Jedni su različiti oblici koji se koriste samostalno i sami imaju službu glagola:

  • prezent – u jednini i množini, po licima
  • aorist – u jednini i množini, po licima
  • imperfekt – u jednini i množini, po licima

Od glagola se izvode i pridjevi i prilozi:

Posebno stojiinfinitiv.

Svi oblici glagola se u standardnom hrvatskom jeziku tvore dodavanjem nastavaka na jednu od dvijeosnove:

Po načinu tvorbe, glagole dijelimo napravilne inepravilne.

Pravilni glagoli

[uredi |uredi kôd]

Za pravilne glagole postoji nekoliko vrsta nastavaka. Npr.učiti u prezentu ima nastavke -im, (uč-im,uč-iš...), dok glagolspavati nastavke -am, - (spav-am,spav-aš...). Isto tako, postoje i različiti nastavci za infinitiv i glagolski pridjev radni.

Glagoli se dijele uvrste irazrede po tome koje nastavke koriste.

Postoje sljedeće vrste prezentskih nastavaka:

  • s -e- (per-em,per-eš,...,per-u)
  • s -a- (kuh-am,kuh-aš,...,kuh-aju)
  • s -i- (misl-im,misl-iš..., misl-e)
  • s -ne- (dig-nem,dig-neš...,dig-nu)
  • s -ije- (sm-ijem,sm-iješ...,sm-iju)
  • s -uje- (kup-ujem,kup-uješ,kup-uju)

Često se u literaturi navode nastavci na -ne-, -uje- i -e- zajedno.

Postoje sljedeće vrste nastavaka za infinitiv i glagolski pridjev radni:

  • bez umetka (-0-) (pra-ti,pra-o,pra-la...;tres-ti,tres-ao,tres-la...)
  • s umetnutim -a- (kuh-a-ti,kuh-a-o,kuh-a-la...)
  • s umetnutim -i- (misl-i-ti,misl-i-o,misl-i-la...)
  • s umetnutim -nu- (dig-nu-ti,dig-nu-o,dig-nu-la...)
  • s umetnutim -je- (sm-je-ti,sm-i-o,sm-je-la...)
  • s umetnutim -ova-, -eva-, -iva- (kup-ova-ti,kup-ova-o,kup-ova-la...)

Postoji paralelizam između jednih i drugih nastavaka, međutim mnogi glagoli pripadaju u miješane razrede, npr.pis-ati ima prezentpiš-em. Sljedeća tablica sumira različite mogućnosti uz tradicionalne oznake vrsta (rimskim brojevima) i razreda (arapskim brojevima uz broj vrste):

infinitivni
nastavci
prezentski nastavci
-e--ne--a--i--ije--uje-
-0-pi-ti,pij-em
I.1-I.7, V.3
sres-ti,sret-nem
I.1 (izuzetak)
-nu-dig-nu-ti,dig-nem
II
-a-pis-a-ti,piš-em
V.2
pit-a-ti,pit-am
V.1
drž-ati,drž-im
III.2
-i-misl-i-ti,misl-im
IV
-je-žel-jeti,žel-im
III.2
um-je-ti,um-ijem
I.7
-ova-, -iva-,
-eva-
kup-ova-ti,kup-ujem
VI

U skupini s infinitivom bez proširenja postoje mnoge osobitosti, koje ovise o obliku prezentske osnove, iz koje se izvodi infinitivna:

  • osnove na suglasnik (ču-ti,čuj-em) su najpravilnije (razred I.7)
  • osnove na -s su pravilne (tres-ti,tres-ao,tres-la) (razred I.2)
  • kod osnove na -t ili -d dolazi do glasovnih promjena (plet-ti >ples-ti,ple-o,ple-la) (razred I.1)
  • osnove na -b kojima se umećes ispred -ti (greps-ti,greb-ao,greb-la) (razred I.3)
  • osnove koje u prezentu imajuč,ž,š koji su nastali palatalizacijomk,g,h (pek-em >pečem;pek-ti >peći,pek-ao,pek-la) (razred I.4)
  • osnove na suglasnik +m ilin, gdjem ilin prelazi ue (otm-ti >ote-ti,ote-o,ote-la) (razred I.5)
  • osnove oblika suglasnik +er,el,ov i sl. gdje dolazi do premetanja (per-ti >pra-ti,pra-o,pra-la) (razred V.3, zbog -a- prije -ti- u infinitivu)

Nepravilni glagoli

[uredi |uredi kôd]

Određeni glagoli nemaju promjenu po gornjim pravilima, a često nemaju ni sve oblike. To subiti ihtjeti, za koje vidipomoćne glagole, kao i sljedeći glagoli i njihove izvedenice:

  • ići, prezentidem,ideš..., glag. pridjev radniišao,išla
  • moći, prezentmogu,možeš,..., glag. pridjev radnimogao,mogla
  • spati, prezentspim,spiš, glag. pridjev radnispio,spila

Izvori

[uredi |uredi kôd]
  1. Pandžić, Ivan; Stojanov, Tomislav. 2015.Čestoća riječi u hrvatskome jeziku.Hrvatski jezik. Zagreb.2 (3): 27–29.ISSN 1849-3394.(Hrčak). Pristupljeno 7. kolovoza 2022.
  2. Kordić, Snježana. 2002. Upotreba glagolatrebati.Riječi na granici punoznačnosti(PDF).Hrvatska sveučilišna naklada. Zagreb. str. 175–190.doi:10.2139/ssrn.3467413.ISBN 953-169-073-1.OCLC 54680648.OL 2863537W.(CROSBI).(NSK).(KGZ). Pristupljeno 7. rujna 2023.
v • r • u
riječi
promjenjive
nepromjenjive
gramatičke kategorije
povezani članci
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Glagoli&oldid=7121081"
Kategorija:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp