Glagol je promjenjiva vrstariječi kojom se izriče radnja, stanje ili zbivanje.
Primjeri:
- Ja radim, plivam, čitam, pišem – radnja
- Kiša pada. Država napreduje. – stanje
- Cvjeta. Kiši. Sviće. – zbivanje
Glagoli se uhrvatskom mijenjaju po vremenima, licima i načinima. Postoje ipomoćni glagoli (nepravilni glagoli), pomoću kojih se tvore složena glagolska vremena: to su glagolibiti ihtjeti, koji su među najčešćim riječima u jeziku.[1] A vrlo čest je i glagoltrebati, posebno u novinskom stilu.[2]
U hrvatskome standardnom jeziku glagoli imaju sedam kategorija: aspekta, lica, broja, stanja, prijelaznosti, vremena i načina.
U hrvatskome se standardnom jeziku glagoli prema vidu dijele nasvršene,nesvršene i dvovidne. Nesvršeni glagoli mogu odgovoriti na pitanjeŠto sada radim? (npr.Pišem članak na Wikipediji.), a svršeni glagoli mogu se umetnuti u rečenicu tipaKad _____, bit ću. (npr. Kadnapišem novi članak na Wikipediji, bit ću sretan.). Dvovidni glagoli mogu se koristiti u oba slučaja te mogu kazivati i nesvršenost i svršenost kakve radnje. (npr.Korjenujem broj devet. -nesvršenost dvovidnog glagolakorjenovati,Kadakorjenujem broj devet, dobit ću tri. -svršenost dvovidnog glagolakorjenovati.)
Većina glagola dolazi u 1., 2., 3. licu jednine (singulara) i 1., 2., 3. licu množine (plurala). Prvo lice označava govornika, drugo sugovornika i treće negovornika. Neki glagoli stanja i zbivanja mogu doći u samo 3. licu jednine, stoga se nazivajubezlični glagoli, a to su, naprimjer, glagolikišiti (Kiši.),sniježiti (Sniježi.) i sl.
Ovom se kategorijom izriče odnos između subjekta u rečenici i glagolske radnje. S obzirom na to vrši li subjekt radnju ili je pak trpi, razlikujemo dva glagolska stanja:radno (aktiv) itrpno (pasiv).
Primjer aktiva:Ruđer Bošković počeo je 1735. proučavati Newtonova djela. U toj rečenici subjekt (Ruđer Bošković) vrši radnju.
Primjer pasiva:Moj je bicikl ukraden. U ovome primjeru subjekt ne vrši radnju, već je trpi. Pasiv se također može tvoriti i povratnom česticomse uz aktivni oblik glagola, ali samo u trećemu licu. Naprimjer:Gradi se nova zgrada.,Čita se knjiga. i sl.
Ovom se kategorijom izriče odnos objekta i glagola te se njome iskazuje prelazi li radnja na objekt ili ne. Glagoli se s obzirom na ovu kategoriju dijele na prijelazne, neprijelazne i povratne. Prijelazni glagoli upućuju na direktni, tj. izravni objekt (dakle, u akuzativu bez prijedloga). Naprimjer, glagoljesti može imati izravni objekt u akuzativu bez prijedloga (Jedem jabuku.). Ostali su glagoli neprijelazni.
Posebnu skupinu glagola čine i povratni glagoli. Najlakše ih je prepoznati po tome što uza se imaju riječse (čuvati se,bojati se,brinuti se,veseliti se...)
Oni se dijele na prave povratne, neprave povratne i uzajamnopovratne glagole. Kod pravih povratnih glagola riječse može se zamijeniti oblikomsebe te jese zapravo skraćeni oblik povratne zamjenicesebe (Vidim se.). Kod nepravih povratnih glagola riječse ne može se zamijeniti oblikomsebe te je ona čestica (Veselim se.). Kod uzajamnopovratnih glagola radnju u kojoj sudjeluju najmanje dva subjekta (hrvati se,grudati se,natjecati se).
prošlost
sadašnjost
budućnost
Svaki glagol ima višeoblika.
Jedni su različiti oblici koji se koriste samostalno i sami imaju službu glagola:
- prezent – u jednini i množini, po licima
- aorist – u jednini i množini, po licima
- imperfekt – u jednini i množini, po licima
Od glagola se izvode i pridjevi i prilozi:
Posebno stojiinfinitiv.
Svi oblici glagola se u standardnom hrvatskom jeziku tvore dodavanjem nastavaka na jednu od dvijeosnove:
Po načinu tvorbe, glagole dijelimo napravilne inepravilne.
Za pravilne glagole postoji nekoliko vrsta nastavaka. Npr.učiti u prezentu ima nastavke -im,iš (uč-im,uč-iš...), dok glagolspavati nastavke -am, -aš (spav-am,spav-aš...). Isto tako, postoje i različiti nastavci za infinitiv i glagolski pridjev radni.
Glagoli se dijele uvrste irazrede po tome koje nastavke koriste.
Postoje sljedeće vrste prezentskih nastavaka:
- s -e- (per-em,per-eš,...,per-u)
- s -a- (kuh-am,kuh-aš,...,kuh-aju)
- s -i- (misl-im,misl-iš..., misl-e)
- s -ne- (dig-nem,dig-neš...,dig-nu)
- s -ije- (sm-ijem,sm-iješ...,sm-iju)
- s -uje- (kup-ujem,kup-uješ,kup-uju)
Često se u literaturi navode nastavci na -ne-, -uje- i -e- zajedno.
Postoje sljedeće vrste nastavaka za infinitiv i glagolski pridjev radni:
- bez umetka (-0-) (pra-ti,pra-o,pra-la...;tres-ti,tres-ao,tres-la...)
- s umetnutim -a- (kuh-a-ti,kuh-a-o,kuh-a-la...)
- s umetnutim -i- (misl-i-ti,misl-i-o,misl-i-la...)
- s umetnutim -nu- (dig-nu-ti,dig-nu-o,dig-nu-la...)
- s umetnutim -je- (sm-je-ti,sm-i-o,sm-je-la...)
- s umetnutim -ova-, -eva-, -iva- (kup-ova-ti,kup-ova-o,kup-ova-la...)
Postoji paralelizam između jednih i drugih nastavaka, međutim mnogi glagoli pripadaju u miješane razrede, npr.pis-ati ima prezentpiš-em. Sljedeća tablica sumira različite mogućnosti uz tradicionalne oznake vrsta (rimskim brojevima) i razreda (arapskim brojevima uz broj vrste):
infinitivni
nastavci | prezentski nastavci |
|---|
| -e- | -ne- | -a- | -i- | -ije- | -uje- |
|---|
| -0- | pi-ti,pij-em
I.1-I.7, V.3 | sres-ti,sret-nem
I.1 (izuzetak) | | | | |
|---|
| -nu- | | dig-nu-ti,dig-nem
II | | | | |
|---|
| -a- | pis-a-ti,piš-em
V.2 | | pit-a-ti,pit-am
V.1 | drž-ati,drž-im
III.2 | | |
|---|
| -i- | | | | misl-i-ti,misl-im
IV | | |
|---|
| -je- | | | | žel-jeti,žel-im
III.2 | um-je-ti,um-ijem
I.7 | |
|---|
-ova-, -iva-,
-eva- | | | | | | kup-ova-ti,kup-ujem
VI |
|---|
U skupini s infinitivom bez proširenja postoje mnoge osobitosti, koje ovise o obliku prezentske osnove, iz koje se izvodi infinitivna:
- osnove na suglasnik (ču-ti,čuj-em) su najpravilnije (razred I.7)
- osnove na -s su pravilne (tres-ti,tres-ao,tres-la) (razred I.2)
- kod osnove na -t ili -d dolazi do glasovnih promjena (plet-ti >ples-ti,ple-o,ple-la) (razred I.1)
- osnove na -b kojima se umećes ispred -ti (greps-ti,greb-ao,greb-la) (razred I.3)
- osnove koje u prezentu imajuč,ž,š koji su nastali palatalizacijomk,g,h (pek-em >pečem;pek-ti >peći,pek-ao,pek-la) (razred I.4)
- osnove na suglasnik +m ilin, gdjem ilin prelazi ue (otm-ti >ote-ti,ote-o,ote-la) (razred I.5)
- osnove oblika suglasnik +er,el,ov i sl. gdje dolazi do premetanja (per-ti >pra-ti,pra-o,pra-la) (razred V.3, zbog -a- prije -ti- u infinitivu)
Određeni glagoli nemaju promjenu po gornjim pravilima, a često nemaju ni sve oblike. To subiti ihtjeti, za koje vidipomoćne glagole, kao i sljedeći glagoli i njihove izvedenice:
- ići, prezentidem,ideš..., glag. pridjev radniišao,išla
- moći, prezentmogu,možeš,..., glag. pridjev radnimogao,mogla
- spati, prezentspim,spiš, glag. pridjev radnispio,spila
| riječi |
|---|
| | promjenjive | | | | nepromjenjive | | | | gramatičke kategorije | | | | povezani članci | |
|
