Frankfurt na Majni (nanjemačkom jeziku:Frankfurt am Main) je s više od 700.000 stanovnika najvećigrad unjemačkoj saveznoj zemljiHessen i poslijeBerlina,Hamburga,Münchena iKölna peti po veličini grad u Njemačkoj. Područje utjecaja procjenjuje se na 2.300.000 stanovnika, a metropolitansko područje na 5.600.000 stanovnika.
Smješten je na rijeciMajni, 36 km uzvodno od njenog ušća u rijekuRajnu.
Nekoć slobodni grad carstva, gdje su se održavali izbori i krunidbe njemačkihcareva, Frankurt je danas jedna od najbogatijih metropolaEurope, te bankarski, literarni i kulturni centar u kojem se nalazi sjedišteEuropske središnje banke i jedno od najvažnijih financijskih tržišta.
Kaosajamski grad sa svojim mnogobrojnim sajmovima je od svjetskog značaja. Najznačajniji su međunarodni sajamautomobila IAA (Internationale Automobil-Ausstellung), koji je najveći stručni automobilski sajam na svijetu, temeđunarodni sajam knjiga (Frankfurter Buchmesse).
Svojom dugom i bogatom povijesnom tradicijom, divnim spomenicima kulture, brojnim muzejima i galerijama i u njima pohranjenim vrijednim umjetničkim blagom, Frankfurt je izrastao u njemačku i svjetsku kulturnu i gospodarsku metropolu.
Grad je podijeljen na 43 gradska okruga: Altstadt (Stari dio grada), Bahnhofsviertel (područje glavnog Kolodvora), Bergen-Enkheim, Berkersheim, Bockenheim, Bonames, Bornheim, Dornbusch, Eckenheim, Eschersheim, Fechenheim, Flughafen (zračna luka), Frankfurter Berg, Gallusviertel, Ginnheim, Griesheim, Gutleutviertel, Harheim, Hausen, Heddernheim, Höchst, Innenstadt (centralni dio grada), Kalbach, Nied, Nieder-Erlenbach, Nieder-Eschbach, Niederrad, Niederursel, Nordend, Oberrad, Ostend, Praunheim, Preungesheim, Riederwald, Rödelheim, Sachsenhausen, Schwanheim, Seckbach, Sindlingen, Sossenheim, Unterliederbach, Westend, Zeilsheim. Od spomenuta 43 dijela grada najpoznatiji su: Altstadt (stari dio grada), Bahnhofsviertel (područje glavnog željezničkog i autobusnog kolodvora), Innenstadt (centralni dio grada u kojem se nalazi glavna frankfurtska šetnica ili tzv. shopping ulica Zeil) i Sachsenhausen (stari dio grada s južne strane rijeke Majne).
Frankfurt na Majni se prvi put spominje 22. veljače794. godine u jednoj poveljiKarla Velikog zaRegensburskog samostanaSv. Emmeram. U dokumentu nalatinskome piše: „… actum super fluvium Moin in loco nuncupante Franconofurd“ – „izdato na rijeci Majni u mjestu zvanom Frankfurt.“ No, dokaženo je da kontinuirano naseljavanje već postoji odkamenoga doba. Na istom mjestu Rimljani su još u prvom stoljeću osnovali vojnu utvrdu i u dobamerovinza tu je biokraljevskidvorFranaka.843. godine Frankfurt je bio najvažniji dvor Istočnih Franaka i mjestoskupštinecarstva. Od1220. godine Frankfurt je slobodni carski grad.
Od 5. studenoga 1816. godine u Frankfurt se održava saborNjemačke konfederacije pod nominalnim predsjedništvom austrijskog cara.
U revolucijskoj 1848. godini održan je njemački nacionalni skup ucrkvi Sv. Pavla u Frankfurtu. Taj skup je bio prvi, na slobodnim izborima izabrani sabor Njemačke.
Za razvojgospodarstva grada aneksija je bila korisna jer se pretvorio u industrijski centar s velikim rastom stanovništva. Između1871. i1914. godine raste broj stanovnika od 90.000 na skoro 400.000. U sljedećim desetljećima Frankfurtu se priključuju okolna mjesta tako da se površina udvostručila prema1866.1928. čak postane grad s najvećom površinom u Njemačkoj. Dana 18. kolovoza1888. otvora sekolodvor koji je sve do1915. godine najveći u Europi.
U vrijemenacizma 11.134Židova je deportirano i ubijeno. UDrugom svjetskom ratuzračni napadisaveznika uništavaju 70 posto svih zgrada, a skoro čitavi stari grad. Ta srednjovjekovna starogradska jezgra - koja je bila jedinstvena za jednu njemačku metropolu - je nestala jer se1950-ih godina obnova nije orijentirala na staru strukturu grada. Velike dijelove nekadašnje starogradske jezgre danas čine zgrade i prometnice iz tog razdoblja.
Nakon završetka rata u Frankfurtu, američka vojna vlast upostavlja svoj glavni ured, a brzo postaje i sjedište uprave triju saveznih sila uzapadnoj Njemačkoj. Na izboru zaglavni grad zapadne Njemačke Frankfurt gubi protiv favoritaKonrada Adenauera,Bonna. Čak je već bila izgrađena saborska zgrada koju danas koristiRadio Televizija Hessena.
U drugoj polovini20. stoljeća grad se ponovno razvija u ekonomsku metropolu Njemačke.
Prem službenim statističkim podacima iz 2011. godine, Frankfurt ima 695.624 stanovnika. Nijemci čine 75,4 posto, dok su ostatak uglavnomTurci,Bošnjaci,Hrvati,Srbi,Poljaci,Talijani,Marokanci i drugi. Većinom su na privremenom radu ili sa stalnim boravkom u Njemačkoj.Gallusviertel,Höchst,Griesheim,Neu Isenburg iBonames dijelovi su grada gdje su strani državljani u većinskom broju.
2017. god.Nijemci su postali u Frankfurtu manjina. 51.2 % stanovnika grada su stranci odnosno imaju korijenje u inozemstvu.[1][2]
Frankfut je jedan od vodećih financijskih centaraEurope. Sudeći prema godišnjem izvješću iz2007. (izvor: Cushman & Wakefield) zajedno sLondonom iParizom nalazi se u skupu od tri grada koji udomljavaju najvišemeđunarodnih kompanija u Europi. Prema listi koju je objavilo sveučilište University of Liverpool, Frankfurt je grad koji ostvaruje navjećiBDP per capita u Europi.
Istraživanje kvalitete života koju je 2007. godine proveo Mercer Human Resource Consulting ovajgrad stavilo je na sedmo mjesto usvijetu, a jedini njemački grad koji je bio bolji jeDüsseldorf, na šestom mjestu.
Frankfurt je uNjemačkoj poznat kao gradbanaka. Tako ga ponekad zovu„Mainhattan“ (povezujući riječi njujorškog Manhattana i rijeke Majne) ili„Bankfurt“. Tijekom2006. godine ondje je deset najvećih njemačkih banaka imalo svoje sjedište. Najveće tri banke su Deutsche Bank, Commerzbank i DZ Bank. U gradu svoje predstavništvo ima više od 300 banaka, što domaćih, što međunarodnih. Osim toga, ovdje svoje sjedište ima iEuropska središnja banka, koja je utemljena1998.
Grad ima dugu tradiciju održavanja raznihsajmova, poglavito onih gospodarskih, koja seže još u 12. stoljeće. Tako se ondje održavaInternationale Automobil-Ausstellung (međunarodni automobilski sajam), Frankfurter Buchmesse (međunarodni sajam knjiga), Ambiente (međunarodni sajam potrošačkih dobara), Achema (međunarodni sajam vezan za inženjersko poslovanje). Zadivljuje podatak da su sva četiri navedena sajam u svojoj kategoriji najveći na svijetu. Osim navedenih, održava se još niz manjih sajmova kao što su: Paperworld, Christmasworld, Beautyworld, Tendence Lifestyle ili Light and Building.
Iako je Frankfurt prvenstveno poznat po bankama, on je također i središte gdje su smještene reklamnetvrtke. Tako ondje ima oko 570 tvrtki koje se bave reklamnim djelatnostima te 270 tvrtki koje se bave djelatnošću odnosa s javnosti. Prema izvještaju časopisa FOCUS, u gradu je bilo smješteno 7 od 48 najvećih reklamnih agencija u Njemačkoj.
Osim gore navedenih djelatnosti, u gradu u okolici nalazi se još niz poslovnih aktivnosti, čineći ovaj grad jednim od glavnih europskih poslovnih centara, a nedaleko od Frankfurta nalazi se gradRüsselsheim u kojemu je sjedište i glavni pogon tvornice automobilaAdam Opel Gmbh.
Frankfurt je čvorište najvažnijih prometnica autocesta i željezničkih pruga. Frankfurtski kolodvor je po površini među najvećima u Europi i s 350.000 putnicima jedan od najprometnijih uSR Njemačkoj. Također je važno spomenuti i zračnu luku, najveću u njemačkoj, treću u Europi i osmu u svijetu.
U Frankfurtu se nalazi poznati Goetheov muzej, a svake godine u gradu se održava i najveći sajam knjiga na svijetu. Također, frankfurtskiposlovni neboderi također su dio turističke ponude, jer su specifični za kontinent iz razloga što uEuropi uglavnom prevladavaju stari gradovi.
Gradska panorama danju.Panorama grada, gledano s Goetheova tornja.
U starijim (preporodnim) hrvatskim tekstovima se može naći i ovaj naziv za Frankfurt:Frankobrod. "Brod" u nazivu označava mjesto gdje je rijeka lakša za prijeći. Najpoznatiji slični slučaj u Hrvatskoj:Brod na Savi odnosnoSlavonski Brod te u Bosni i HercegoviniBosanski Brod.
Od 1977. do 1991. u Frankfurtu na Majni djelovao je hrvatski skladateljMato Lešćan. Bio je zamjenik pa nasljednik frankfurtskog katedralnoga orguljaša te pastoralni suradnik i orguljaš pri Hrvatskoj katoličkoj misiji.
