Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
WikipedijaSlobodna enciklopedija
Traži

Fotokopiranje

Izvor: Wikipedija
Fotokopirni stroj iz 2010.
Fotokopirni stroj: 1. ovjetljivanje predloška, 2. sustavogledala, 3. bubanj spoluvodičkim slojem, 4. nanošenjeelektričnog naboja na bubanj, 5. nanošenjetonera, 6. nanošenje električnog naboja napapir, 7.fiksiranje tonera, 8. čišćenje bubnja.

Fotokopiranje (odnjem.fotokopieren: fotokopirati) je postupak kojim se uz pomoć fotokopirnog stroja izrađuje razmjerno manji broj fotokopijagrafičkog predloška (teksta,dokumenata,tiskanica,crteža,slika i drugo). Sve do razvoja suvremenih elektrofotografskih i digitalnih fotokopirnih strojeva, najzastupljeniji postupak umnožavanjatehničkih crteža i nacrta bila je diazotipija, a umnožavanja dokumenatatermografija. Diazotipijom se crtež izrađen naprozirnom (paus) papiru kopirao na papir (poznat pod nazivom ozalid) kojemu je površinski sloj sadržavao fotoosjetljivediazo-spojeve. Kopiranje se provodilo dodirom (kontaktno), uz izlaganje djelovanjusvjetlosti iliultraljubičastog zračenja te razvijalo uamonijačnimparama.Termografijom se izvornik dovodio u dodir s papirom osjetljivim natoplinu i izlagaoinfracrvenomu zračenju. Tamni dijelovi originala upijali (apsorbirali) su više topline, prenosili je na kopirnipapir, koji je na tim mjestima potamnio.[1]

Elektrofotografija

[uredi |uredi kôd]

Elektrofotografija se osniva na svojstvima nekihpoluvodiča da pod djelovanjemsvjetlosti postajuvodljivi (na primjercinkovoksid,amorfniselenij). Direktnim postupkom osvjetljava sepapir koji sadrži sloj poluvodiča (na primjer postupak elektrofaks), dok su danas najrašireniji posredni (indirektni) postupci, prvenstveno kserografija. U kserografskom fotokopirnom stroju dijelovi predloška postupno se osvjetljavaju, a svjetlostreflektirana s predloška usmjerava se na površinu rotirajućeg bubnja prevučenog slojemfotoosjetljivog poluvodiča. Područja izložena svjetlosti, ovisno o osvijetljenosti, gube dio prethodno jednolično nanesenog negativnog naboja, jer na tim područjima poraste vodljivost poluvodiča, pa se tako stvara latentna slika. Na bubanj se potom nanosi pozitivno nabijena praškasta boja (takozvanitoner), koja se zadržava na neosvijetljenim područjima. Negativno nabijeni papir u doticaju s bubnjem privlači toner, čime se stvara vidljiva slika. Prolaskom između zagrijanih valjaka slika se fiksira zataljivanjem tonera. Bubanj se nakon toga automatski čisti od zaostalog tonera ielektrostatski neutralizira kako bi bio pripravan za sljedeću kopiju.

Digitalni fotokopirni sustavi

[uredi |uredi kôd]

Digitalni fotokopirni sustavi nalaze u novije doba sve veću primjenu, posebno za izradbu kopija u boji. Fotokopirni uređaj takva sustava u osnovi sadržiskener, kojim se izvornik pretvara udigitalni zapis, ipisač upravljanračunalom, najčešćelaserski, kojim se uz pomoć laserske zrake posrednim (indirektnim) elektrofotografskim postupkom dobivakopija (otud i uvriježeni nazivlasersko kopiranje).

Izvori

[uredi |uredi kôd]
  1. fotokopiranje.Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 2019.
HE
Dio sadržaja ove stranice preuzet je iz mrežnog izdanjaHrvatske enciklopedije i nije slobodan za daljnju upotrebu pod uvjetima Wikipedijine licencije o sadržaju. Uvjete upotrebe uzdano nam pojašnjenje pogledajte nastranici Leksikografskog zavoda

Vanjske poveznice

[uredi |uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temiFotokopiranje
Nedovršeni članakFotokopiranjekoji govori o tehnologiji treba dopuniti.Dopunite ga premapravilima Wikipedije.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Fotokopiranje&oldid=7147186"
Kategorije:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp