Sup starješina ilicrni strvinar (lat.Aegypius monachus) je vrstajastreba iz monotipskog rodaAegypius. Pripada potporodicistrvinara starog svijeta.Staništa su mu suheravnice,rudine išume.
Sup starješina je jako velikaptica. Dug je 98-120 cm, s rasponomkrila od 270 do 310 cm. Težak je 7-14 kg i tako je jedna od najtežih ptica letačica u svijetu.Perje joj je tamnosmeđe do crne boje.Rep joj je blago klinast. Gola koža glave i vrata je plavkasto-siva. Oči su smeđe boje.Kljun je tamne boje i dosta je krupan. Noge su plavosive ili blijedožute boje, a kod mladih ptica su ružičaste, kao i kljun.[1] Mužjaci i ženke izgledaju podjednako, samo su ženke neznatno veće i teže. Sup starješina može letjeti na vrlo velikim visinama. Obično vrijeme provodi sam, ali je viđan u manjim grupama. Hrani sestrvinama i malimsisavcima. Hranu traži iz zraka, ovisno o tome kakvo je vrijeme. Dosta je tih i rijetko krešti. Najčešći životni vijek supa starješine je 20 godina, a maksimalno doživi 39 godina.
Ove pticegnijezdo prave od grančica i trave, a kao podloga služi bilo koje dostupno smeće. Gnijezdo se pravi svake godine. Nalazi se na stablu,hridi ilitlu. Ogromno je i može imati promjer i do 254 cm, te visinu od 129 cm, ali uobičajena gnijezda manja (160 cm promjera i 93 cm visine).[2] Ženka u gnijezdo obično polaže samo jednojaje, ali u nekim situacijama stavi dva jajeta. Jajainkubiraju 50-55 dana. Mladi provedu 110-120 dana u gnijezdu. Nakon izlaska iz gnijezda još neko vrijeme dolaze kod roditelja nahraniti se ili prenoćiti.
Sredinom20. stoljeća sup starješina izumire uHrvatskoj zajedno skostoberinom icrkavicom.[3] Osim u Hrvatskoj, ta ptica izumire i u još nekim zemljama Europe (Portugal,Francuska,Italija,Austrija,Poljska,Slovačka iRumunjska) i sjeverozapadne Afrike (Maroko iAlžir). U zadnje vrijeme u nekim zemljama mu se poboljšalo stanje, npr. uŠpanjolskoj gdje je1970. živjelo 200 parova, a1992. broj im se povećava na 1000. Na području bivšegSSSR-a ga zatvaraju uzoološke vrtove, dok mu uTibetu prijete velike količinerodenticida.[4]