(1) Mbabane je upravni, a Lobamba kraljevski i zakonodavni glavni grad
Esvatini,[1] službenoKraljevina Esvatini, do 2018. pod imenomSvazi, država je smještena na juguAfrike. Na sjeveru, zapadu i jugu graniči sJužnoafričkom Republikom, a na istoku sMozambikom. Po uređenju Esvatini je monarhija, a do1968. bio jebritanska kolonija. Čak 80 % stanovnika bavi se poljoprivredom i glavninu izvoza čini šećer. Esvatini je danas država s najvećom stopom zarazeHIV-om u svijetu; zaraženo je oko 45 % stanovništva.
Danas je utvrđeno da je sadašnji teritorij Esvatinija nastanjen još od vremenakamenog doba.Arheološkim iskopavanjem pronađeni su ostaci ljudske naseobine od prije 110.000 godina. Također su nađeni i ostaci drevnihnomadskih afričkih naroda, poput Sotho i Ntungwa-Nguni klanova. Stoljećima prije osnivanja moderne države, dogodila se velika središnjoafrička migracija s obala k središtu kontinenta, kada se jedan od klanovaNguni naroda (današnjaZulu iXhosa plemena) naselio oko današnjegMaputa uMozambiku.
Kasnije, obitelj Dlamini ovdje osniva svoju dinastiju. Prvi korak k osnivanju Esvatini nacije se dogodio oko1750. godine kada je kralj Dlamini dinastije,Ngwane III., pod pritiskom drugih klanova bio prisiljen povesti svoj narod na teritorij tzv.Unutrašnje zemlje, oko rijeke Pangola (današnji južni Esvatini). U tijeku takve migracije, njegovom narodu su se priključivala i ostala plemena koja su sretali na putu od istočne obale. Danas se smatra da je Ngwane III. prvi Esvatini kralj.
Esvatini je nezavisna monarhijaEsvatini naroda koji govore jezik iz grupeBantu jezika, izvorno porijeklom iz istočnog djela središnjeAfrike. Nezavisni je članCommonwealtha. Glavni administrativni grad jeMbabane gdje se nalaze sva ministarstva, dok jeLobamba kraljevska i zakonodavna prijestolnica. Zemlja je podijeljena na četiri administrativna okruga: Hhohho, Lubombo, Manzini, Shiselweni.
Kralj, koji je okrunjen po Esvatinijskoj tradiciji, je vrhovni poglavar države. Ako je odsutan ili spriječen u obavljanju svojih dužnosti iz bilo kog razloga,Kraljica Majka sve obavlja u njegovo ime. Parlament se sastoji od Senata, što je u Esvatiniju Gornji Dom i od Skupštine.
U Senatu je dvadeset aktivnih članova – deset je birala skupština, a deset je imenovaokralj, kao stručnjake u određenim područjima koja inače ne bi bile zastupljena uparlamentu.
Skupština je sastavljena od osamdeset članova, od kojih je neke odabrao narod, demokratskim procesom glasanja, a neki su odabrani kraljevskim dekretom.
Svim građanima Esvatinija je dozvoljeno glasanje, uz uvjet punoljetnosti i državljanstva. Izbori se odvijaju na dva nivoa – savezni i regionalni. Odabrani parlament ima mandat od pet godina prije novih izbora, ali kralj može sazvati izvanredne, kad god se ukaže potreba za tim. Kralj imenujepremijera koga bira među ministrima (Gornji Dom), kao i zamjenika premijera.
Ako parlament odluči nepovjerenje jednom ministru ili cijeloj vladi, kralj je dužan smijeniti tog ministra ili cijelu vladu. Kraljev kabinet ima kolektivnu odgovornost savjetovati i informirati kralja o svim zbivanjima vezanim za državne poslove, a kabinet formira sam kralj nakon završenih izbora.
Skupštinskim raspravama mogu prisustvovati i građani. Oni će biti sprovedeni do galerije za javnost gdje mogu slušati debate na oba službena jezika-engleskom iswati.
Pravni sustav u zemlji je utemeljen na južnoafričkomrimskom pravu u ustavnim sudovima i na tradicionalnom Esvatinijskom pravu i običajima u tradicionalnim sudovima.
Kralj ne može imenovati svog nasljednika. Zakon običaja nalaže sljedeće: "inkhosi yinkhosi ngenina", što znači: ’’kralj je kralj preko majke’’. Kada aktualni kralj umre, kraljevska obitelj se sastaje kako bi odabrala ’’Veliku ženu’’, tj. koja će od kraljevih žena biti kraljica majka, (indlovukazi), a njen sin novi kralj.
Indlovukazi mora ispuniti nekoliko kriterija:
Može imati samo jednog sina (izuzetak je napravljen u slučajuLabotsibeni Mdluli, majke kraljaBhunu i babe Sobhuze II., koja je imala tri sina, ali je njena ličnost i karakter bila toliko jaka, da kraljevska obitelj nije ni sumnjala da je ona kraljica majka).
Mora biti jakog karaktera, jedinstvene ličnosti, i dolaziti iz obitelji s dobrim statusom
Ne smije pripadati loziNkhosi-Dlamini. Za razliku od ostalih pripadnika Esvatini naroda, samo je kraljevima dozvoljeno ženiti žene iz iste obitelji, na primjer, Sobhuza je imao 11 žena koje su imale isto prezime – Dlamini.
Ne smije biti ritualna žena, što kod Esvatinija znači da ne smije potencirati najstarijeg sina kao prijestolonasljednika.
Karta EsvatinijaČetiri topografske zone u Esvatini
Teritorij Esvatinija je podijeljen na četiri geografska područja, s različitim nadmorskim visinama, od 400 do 1800 metara, zbog čega svako područje ima drugačije karakteristike klime koja varira od tropske do umjerene klime.
U dalekoj prapovijesti, snažni potresi pogodili su zemlju koju danas znamo kao Afrika. Zbog jakih tektonskih potresa, istočni kraj kontinenta se odvojio od unutrašnje visoravni i formirao se ogroman rasjed. Esvatini se nalazi nasuprot ovom rasjedu koji se proteže od Drakenskih planina ka sjeveru, kroz istočne visoravniZimbabvea, zatim formira uKeniji veliku dolinu u rasjedu i na kraju nestaje na teritoriju današnjeTurske.
Ova zemlja, koja se ponekad naziva Švicarskom Afrike, ima jedinstvene planinske pejzaže s prastarim oblicima reljefa. Najpoznatije geološko čudo Esvatinija je stijenaSibebe, veliki granitni monolit koji se strmo uzdiže iz Doline Borova i predstavlja izazov mnogim posjetiocima koji žele osvojiti njegov vrh.
Najniža točka u zemlji se nalazi na 21m nadmorske visine kod rijeke Usutu, a najviša kod Emlembe na 1.862 m. Osnovu građe zemljišta čine kristalasti škriljevci,granit imramor.
Teritorij Esvatinija, iako veličineSlovenije iliKuvajta, zemljopisno je podijeljena na četiri regije s nadmorskom visinom od 400 do 1800m. Svaka regija ima drugačije klimatske karakteristike.
PlanineHighvelda, regije koja se prostire duž zapadne granice zemlje, prosječne su nadmorske visine 1200 m, a cijela regija leži na krajurasjeda. Brze planinske rijeke koje u svom toku prolaze kroz klisure i kanjone i prave brojne vodopade predstavljaju izuzetan dekor regije. Ima umjerenu klimu s toplim, vlažnim ljetima i suhom zimom. U ovoj regiji smješten je i glavni grad,Mbabane.
Susjedni pojas,Middleveld je najgušće naseljena regija, a leži na prosječnoj nadmorskoj visini od 700 m. S bujnim, plodnim dolinama i toplom klimom s manje kiše, ova regija je idealna za uzgajanje raznih usjeva. Ovdje se i ostvaruje najviše poljodjelske proizvodnje. Glavno trgovinsko i industrijsko središteManzini je smješteno u ovoj regiji.
IstočniLowveld s nadmorskom visinom 250 m je manje naseljen od ostalih dijelova i predstavlja tipično afričko grmovito tlo s bodljikavim drvećem i nepreglednimsavanama. Ovdje uspijevaju kulture koje doprinose značajnom izvozušećera iagruma. Prirodni uvjeti pogoduju i bavljenjustočarstvom, a bogatstvo flore i faune stavljeno je pod zaštitu. Iako suptropska klima koja ovdje vlada pogoduje spomenutim biljnim kulturama, s druge strane je jedan od glavnih čimbenika širenjamalarije zbog koje je brži razvitak ove regije u velikoj mjeri ometen.
Najmanja regija je Lubombo na granici sMozambikom. Prosječna nadmorska visinagorja Lubombo je 600 m. Planine su ispresijecane kanjonskim dolinama tri rijeke, Ngwavuma, Usutu i Mbuluzi. Ova subtropska regija odlikuje planinskim krajobrazima i bogatstvom biljnog i životinjskog svijeta. Glavna aktivnost stanovništva su uzgajanješećerne trske i stočarstvo.
U Esvatiniju, kao i na cijeloj južnoj polutki, godišnja doba su suprotna od onih na sjevernoj hemisferi, tako da su i zima i ljeto suprotni. U Esvatiniju jeklima umjerena i u zavisnosti od nadmorske visine, varira od subtropske do umjerene. Razdoblje od lipnja do rujna je svježe i suhe, dok je od listopada do svibnja toplo i vlažno.
U zapadnoj regiji, na većim nadmorskim visinama, ljeta su topla i kišovita s temperaturama do 33°C, dok su zime suhe, s temperaturom koja se u toku noći može spustiti i na –4,5 °C. Tijekom cijele godine česta je oblačnost i magla i za oko 10 °C je hladnije nego u ostalim dijelovima zemlje. Prosječna količina padalina je od 1016 do 2286mm godišnje.
Niži predjeli središnjeg i zapadnog Esvatinija imaju klimu s višim temperaturama i manje padalina, idealnu za usjeve. U toku ljetnih mjeseci živa u termometru prelazi 40 °C, dok je tijekom suhih zimskih mjeseci oko 3 °C. Listopad je najtopliji mjesec, a kišno razdoblje počinje početkom prosinca i traje do travnja. Količina padalina je između 762 i 1.143 mm godišnje. Sličnu klimu ima i regija Lubombo.
U nizinama na istoku vlada suptropska klima s vrelim ljetima i uglavnom toplim zimskim mjesecima, iako temperatura zimi se može spustiti i do -2 °C. Godišnje se izluči od 508 do 590 mm padalina.
Općenito govoreći, padaline su zastupljene uglavnom u toku ljetnih mjeseci, često u obliku oluja praćenih grmljavinom. Zime su suhe. Godišnja količina padalina je najveća u Highveldu, na zapadu, između 1000 i 2000 mm. Što se više odmičemo ka istoku, to je manje padalina. U Lowveldu je izmjereno 500-900 mm godišnje.
Vodene površine u Esvatiniju zauzimaju svega 1 % teritorija, ili 160km². To su uglavnom rijeke i nekoliko manjih umjetnih jezera: Hawane, Sand River, Luphohlo, Van Eck i najveće, Mnjoli na rijeci Mbuluzi. Rijeke pripadaju slijevuIndijskog oceana i teku od planinskog zapada ka nižem istoku gdje nastavljaju mirnijim tokom, meandrirajući. Veće rijeke suKomati,Mbuluzi,Tembe iLusutfu (Veliki Usutu).
Rijeka Mlumati izvire uJužnoafričkoj Republici južno odBarbertona i protječe krajnjim sjeverom Esvatinija gdje ima karakter izrazito planinske rijeke i u svom toku pravi brojne kaskade, vodopade i slapove.
Jedna od najvećih rijeka u Esvatiniju, rijeka Nkomati, ima možda najzanimljiviji tok. Najprije vijuga kroz pobrđe na sjeveru zemlje, a zatim nestaje u stjenovitoj provaliji, rasjedu, vrlo uskom i dubokom više od 15m da bi ponovo izbila iz provalije.
Rijeka Usutu je zbog svog karakterističnog toka veoma pogodna zasplavarenje, koje je od kako je prvi put izvedeno1991. godine, postalo vrlo popularna aktivnost, kako za strane turiste, tako i za lokalno stanovništvo.
Velika raznolikost flore u Esvatiniju je potaknuta razlikama u nadmorskoj visini i klimi. Na istoku dominirajusavane,močvare i suptropske šume, dok su na sjeverozapadu zastupljene kišne šume, s po kojim finbosom, finim grmom, uobičajenim za južnu Afriku. Planinska granica s Mozambikom ima neugodnu i suhu klimu. Zakonom su zaštićene rijetke biljke, kao što jekikad, biljka nazvana živim fosilom jer je, potpuno neizmijenjena, preživjela 50 milijuna godina. Iako je raznovrsni biljni svijet rasprostranjen po teritoriju cijele zemlje, u fokusu zaljubljenika flore su definitivno prirodni rezervati.Mlilvane rezervat se ponosi impresivnim alejama zrelih stabala, koja su tu rukom zasađena u toku posljednjih 30 godina. Ovdje se također nalazi išuma kikada, a u planu je da se na ovom prostoru napravi botanički vrt sa svim raspoloživim vrstama biljaka.
Swati (poznat i pod nazivimasiSwati,Swazi iSeswati) je jezik iz jezične obiteljiBantu izNguni skupine koja se govori u Esvatiniju i JAR-u. Jezik ima 1,5 milijuna govornika i uči se u školama. S engleskim, to je službeni jezik Esvatinija i jedan od 11 službenih jezika Južnoafričke Republike.
Jeziktsonga ima oko 1.646.000 govornika u južnoafričkoj pokrajiniLimpopo, i oko 1,5 milijuna govornika uMozambiku. U Esvatiniju taj jezik govori oko 19.000 ljudi. Također ima i oko 5000 govornika uZimbabveu.
Nacionalni dohodak iznosi 3,8 milijardeUSD, po glavi stanovnika on iznosi 4200 USD. Ekonomija je zasnovana na naturalnojpoljoprivredi, kojom se bavi više od 60 % stanovništva i koja doprinosi sa skoro 25 % u društvenom proizvodu. Najvažnije sirovine su:šećerna trska,pamuk,kukuruz,duhan,riža,citrusi,ananas, žito ,sirak,kikiriki. Još 25 % u društvenom proizvodu ostvaruje se proizvodnjom različitih predmeta narodne radinosti. Proteklih godina, značajrudarstva se smanjio jer su se1978. iscrpile rudne naslage visokokvalitetnogželjeza, a potražnja zaazbestom se smanjila zbog brige za očuvanjem zdrave životne sredine. Od prirodnih resursa eksploatiraju se još iugljen, glina, vodeni tokovi, šume, kamenolomi. Ima i malih pričuvazlata i dijamanata. Inflacija iznosi 8 % godišnje. Najvažniji čimbenik čvrste valute je izvoz šećera i proizvoda od drveta. Najvažniji partner u trgovini jeJužnoafrička Republika s kojom se ostvaruje 83 % ukupnog uvoza i oko 74 % izvoza. Ostale zemlje s kojima Esvatini trguje suJapan,Velika Britanija,SAD. Nacionalna valuta jeesvatinijski lilangeni (u množini-emalangeni), a jedan lilangeni čini 100 centa.
U zemlji postoji jedno sveučilište, Sveučilište Esvatinija (UNISWA) s preko 3000 studenata. U okviru ovog sveučilišta formiran je odsjek za dopisno studiranje što omogućava obrazovanje mladim ljudima iz udaljenijih krajeva.
