Epigrafika (epigrafija) je pomoćna disciplinapovijesne znanosti,arheologije ipovijesti umjetnosti koja proučavapisma na tvrdim podlogama kao što su kamen, glina, keramika, metal, drvo i slično. Prema pismu koje proučava dijeli se na grčku, latinsku,ćiriličnu,glagoljsku, hebrejsku i druge, a prema kronološkom kriteriju dijeli se na antičku, ranokršćansku, srednjovjekovnu i druge.[1][2]
Važniji epigrafski priručnici i tekstovi na hrvatskom jeziku:
- Bilješke i literatura
- ↑epigrafija,Istarska enciklopedija, istra.lzmk.hr, pristupljeno 3. svibnja 2021.
- ↑epigrafika,Proleksis enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 3. svibnja 2021.
- ↑Robert Matijašić,Uvod u latinsku epigrafiju,Filozofski fakultet, Pula, 2002. (255 str.),ISBN 9539614082
- ↑Iva Kurelac,Robert Matijašić, Uvod u latinsku epigrafiju, Filozofski fakultet Pula, Pula, 2002., 255 str. Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. svibnja 2021. (Wayback Machine),Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 21/2003.
- ↑Branko Fučić,Kulturno-povijesni vidovi glagoljske epigrafike, Croatica Christiana periodica 8/1981 (HAW); izdano i kao knjiga:Glagoljska epigrafika : kulturno-historijski vidovi,Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1982. (57 str.)
- ↑Branko Fučić,Glagoljski natpisi,HAZU, Zagreb, 1982. (XII, 420 str.)
- ↑Josip Tandarić,Branko Fučić, Glagoljski natpisi. Djela JAZU, knj. 57 Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. svibnja 2021. (Wayback Machine),Slovo 35/1985. (HAW)
- ↑Miroslav Palameta,Kulturološki kodovi u hrvatskoj ćiriličkoj epigrafici,Filologija 62/2014. (HAW)
- Mrežna mjesta
