Edward Charles Pickering | |
![]() | |
Rođenje | 19. srpnja1846. Boston, Massachusetts,SAD |
---|---|
Smrt | 3. veljače1919. Cambridge, Massachusetts,SAD |
Državljanstvo | Amerikanac |
Polje | Astronomija,matematika |
Institucija | Tehnološki institut u Massachusettsu, Zvjezdarnica uHarvardu |
Alma mater | Harvardovo sveučilište |
Poznat po | Spektroskopijadvojnih zvijezda Pickeringov niz |
Portal o životopisima |
Edward Charles Pickering (Boston, Massachusetts),19. srpnja1846. -Cambridge, Massachusetts,3. veljače1919.), američkifizičar iastronom. BratWilliama Henryja Pickeringa. Ravnateljzvjezdarnice uHarvardu (od 1877. do 1919.). Neovisno o njemačkomastrofizičaru Hermannu Karlu Vogelu, otkrio jeMizar kao prvuspektroskopskidvojnu zvijezdu, a u vrućihzvijezda otkrio je nizspektralnih linija jednostrukoioniziranogatomahelija (Pickeringov niz). Izumio jemeridijanskifotometar za vizualnufotometriju, te vodio izradu prvoga velikog fotometrijskoga katalogaHarvard Photometry (1884.), koji je 1908. proširen uHarvard Revised Photometry. Razvijao je astrofotografiju pa je 1903. objavio prvufotografsku mapu cijeloga neba. Prvi je iskoristioprizmu objektiva malogarazlučivanja za istodobno snimanje nekoliko spektara, te sa suradnicama (Williamina Fleming, Annie Cannon Jump, Antonia Caetana Maury), koje su opažale i analizirale na stotine tisuća zvjezdanih spektara, ustanovio osnovnespektralne razrede zvijezda (Harvardska klasifikacija). S Annie Cannon Jump objavio jeKatalog Henryja Drapera (eng.Henry Draper Catalogue, 1918. – 1924.) s 225 300 zvjezdanih spektara. Po njemu i njegovu bratu nazvani sukrateri na Mjesecu iMarsu (Pickering (krater)) iplanetoid (748 Pickeringia).[1]
Edward Pickering je bio sveučilišni profesor i 1877. postao ravnateljzvjezdarniceHarvardova koledža uCambridgeu (Massachusetts). Pod njegovim je nadzorom 1918. počelo izdavanjeKatalog Henryja Drapera (eng.Henry Draper Catalogue.1867. izabran je uAmeričku akademiju znanosti i umjetnosti.
Zajedno sHermannom Karlom Vogelom otkrio je prvedvojne zvijezde, koje se moglo samospektroskopski otkriti. Napisao jeElements of Physical Manipulations (2 Bde., 1873–1876). Razvio je metodu za određivanje sjajnosti zvijezda golim okom, koja je dobila ime po njemu.[2] Radovi mu se ponajviše bave zvjezdanomfotometrijom. 1884. je godine objavio radHarvard Photometry, a 1903. prvi fotografski zvjezdani atlas.
Uz radove kartiranja neba na Harvardskoj zvjezdarnici u svezi je pojam Pickeringova harema i Harvardskih računala. Suradnike su u ono vrijeme zvali računalima (eng.computers). Pickeringov harem bila je skupina žena, Pickeringovih suradnica koje su zadužile astrofiziku otkrićima zakonitosti promjenjivih zvijezda.[3] Prvotno je za ovaj golemi projekt fotografiranja i katalogiziranja angažirao mahom mladiće koji su se pokazali površni, što je frustriralo Pickeringa. Posao osvjetljavanja pola milijuna fotografskih ploča unutar jednog desetljeća tada je povjerio desetorima ženama među kojima i svoju sluškinju Williaminu Fleming, koju je angažirao kao voditeljicu tima. Odluka o zapošljavanju žena bila je proračunata: držao ih je pedantnijima i precizinijima od muškaraca, a u ono vrijeme žene su bile manjih prava pa ih se plaćalo dvostruko manje od muškaraca. Među ostalim članicama "harema" bile su Annie Jump Cannon, Henrietta Swan Leavitt i Antonia Maury.[4] Znanost su zadužile otkrićima o zakonitostima promjenjivih zvijezda i dimenzijama svemira, klasifikacijom promjenjivih zvijezda i zvjezdanih spektara (takozvana Harvardska klasifikacija).[5]
Godine 1897. je u svjetlu zvijezde ξ Puppis (Azmidisk)spektralne crte spektra He+, odnosno niz spektralnih linija jednostruko ioniziranog atoma helija. Po njemu su nazvanePickeringov niz.
Nagrađen je zlatnom medaljom Kraljevskog astronomskog društva 1886. i 1901., a 1908. Bruceinom medaljom te Nagradom Julesa Janssena.