Dušnok (mađ.Dusnok)[1] je selo u jugoistočnojMađarskoj.
Zauzima površinu od 57,47 km četvornih.
Nalazi se nedaleko odAljmaša, na 46°23' sjeverne zemljopisne širine i 18°58' istočne zemljopisne dužine, u regijiJužni Alföld, 8 km južno odMiške i 10 km južno odBaćina, nekoliko kilometara istočno odDunava.
Upravno pripadakalačkoj mikroregiji uBačko-kiškunskoj županiji. Poštanski broj je 6353. Upravno mu pripada pustaraBoršat (mađ.Borsoshátpuszta), aIžačka (hrv.Izsákpuszta).,[1] Lenes i Papföld.[2]
DelegatHrvatske državne samouprave u Mađarskoj za Dušnok ulazi kao predstavnikBačke. U sastavu od ožujka 2007. je toAngela Šokac Marković.[3]
U Dušnoku živi 3396 stanovnika (2008.). Pored Mađara, u selu žive iHrvati, kojih je 25% teNijemci iRomi kojih je oboje od 1%.
U Dušnoku se nalazi i jedinicahrvatskemanjinske samouprave u Mađarskoj koja je uspostavljena1994. Dušnočki, kao i baćinski Hrvati pripadaju skupinipodunavskih Hrvata, govore slavonskim dijalektom hrvatskog jezika, koji je staroštokavsko narječje ekavskog govora. Na ovo područje su doselili u 16. stoljeću iz Slavonije.[4] Dušnočki Hrvati se još nazivaju irackim Hrvatima[5]
O njima je pisao drMarin Mandić, a u povijesti je zabilježeno da se znameniti subotički HrvatIlija Kujundžić bio skrbio za duhovni život tamošnjeg stanovništva, posebice Hrvata, a velika je bila i uloga isusovca, bunjevačkog Hrvata izČavolja, Petra Pančića, koji je svoje učenike odgajao u hrvatskom i katoličkom duhu.[5]
U Dušnoku djeluje Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo "Dušnok", koje je osnovano11. svibnja2000. zbog očuvanja hrvatske kulture i narodnih običaja za mladi naraštaj.[6]
Na blagdanDuhova, racki Hrvati održavaju svoju duhovsku manifestaciju koja traje dva dana,Racke Duhove odnosnoRacke Pinkusde[7] (od 1993.). Ostale značajne manifestacije su Racko prelo, Ivanjdan, 20. kolovoza, Berbena svečanost[8] teVeliko racko prelo.[9]
Hrvati iz Dušnoka iBaćina na dansvete Ane hodočaste uČikuzdu u kapelicu sv. Ane.[10]
2003. su Dušnok i seloTrnjani kod Slavonskog Broda uspostavili prijateljske veze.[8]
Školovanje na hrvatskom jeziku za hrvatsku manjinu je kao i uAljmašu,Baji, Baćinu,Bikiću iKaćmaru, je organizirano tako, da se hrvatski jezik predaje kao predmet i to 4 odnosno 5 sati tjedno, i to u nižim razredima (1. – 4.).[11]
(PDF)(PDF)|journal= (pomoć)(PDF)(PDF)(PDF), 800 KB(PDF)