Država je imePlatonove knjige (grč. πολιτεία) u kojoj se raspravlja o organizacijidobrog grada (u Platonovo vrijemeGrčka država sastojala se od samostalnih gradova-država zvanimpolisima).
Po misliteljima stare Grčke, čovjek je društveno i političko biće (zoon politikon) - kako ga jeAristotel definirao. Svatko je obvezan sudjelovati u političkome životu svoga grada. Državna vlast se u ono vrijeme definirala kaojavna vlast upolisima u kojoj su sudjelovali svi slobodni građani. Vlast je u ono vrijeme imala i aparat prisile kojim je štitila pravni poredak. Vlast je bila ograničena ustavom. Za razliku od javne vlasti postojala je i tzv.vlast u domaćinstvu odn.oikos. Ovdje vlast imapater familias, te postoje odnosi muškarac-žena, otac-dijete igospodar-rob. Naime, u prva dva odnosapater familias vlada nad djetetom i ženom zbog njihove dobrobiti. Robom vlada radi dobrobiti domaćinstva tzv. ekonomije domaćinstva, njime vlada despotski - što znači da rob nema ni socijalne, ni ekonomske, ni političke slobode, odn. on je usko vezan za svojeg gospodara.
On u svojoj knjizi opisujeidealnu državu, inače je bio iz aristokratske obitelji, no zbog sukoba s dotadašnjom vlasti prestaje se baviti politikom, nego je bio samo zaokupljen teorijom države, ali ne i političke zbilje. Živi u vrijemePeloponeskog rata (431. – 404. pr. Kr.), te kasnije za vrijeme oligarhije,vladavine Tridesetorice (404. pr. Kr.), među kojima su neki bili i Platonovi rođaci. Nakon toga dolazi do povrata demokracije u Ateni, te je smaknut njegov učiteljSokrat jer je "kvario mlađež" odn. jer je bio optužen da je surađio s Tridesetoricom. Platon se povlači iz politike svojoj poznatom izrekom: "Treba se baviti politikom samo dok ti život ne postane u opasnosti."
Temelj njegove ideje o idealnoj državi jest idejapravednosti. To je nešto sličnojlegitimnosti u današnje vrijeme, no zapravo je riječ o pravednoj raspodijeli rada prema sposobnostima svakoga čovjeka. Na to su se ugledali i marksistički filozofi kaoKarl Marx iliFriedrich Engels. Tako svatko treba raditi ono za što je sposoban. Tako postoje dijelovi države, kao i kod čovjeka dijelovi tijela:glava (umni dio),prsa (voljni dio) i trbuh (požudni dio), što je Platon rasporedio prema dolje navedenim klasama. Tako bi umni dio čovjeka trebao voditi ostala dva, tako je isto i u državi, gdje će umni dio države voditi ostala dva.
On je podijelio ljude prema klasama (ali nekastama, te klase označavaju sposobnosti za koje su određeni ljudi sposobni. Tako postoje tri klase:
proizvoditelji ili zanatlije (požudni dio)
ratnici ili čuvari (voljni dio)
vladari ili filozofi (umni dio)
Tako biproizvoditelji, da bi država bila pravedna, trebali imati osobinuumjerenosti. Oni proizvode i pružaju obrtničke usluge ostalima, s tim da je njima život dosta lagan i smiren, jer za razliku od čuvara, ne moraju se izlagati opasnosti, i mogu imati obitelj i živjeti ugodno. Jedina im je managramzljivost tj. ako postanu pohlepni, te si žele priuštiti više dobara i novca nego im je potrebno. Ratnike ili čuvarepolisa trebala bi krasiti vrlinahrabrosti. Oni se odriču ugodnoga života da bi drugi mogli uživati u sigurnosti i miru, odn. u idealima prava slobodi i pravednosti. Njihova mana ječastoljublje koje se može očitati kao vladavina timokracije što svakako nije dobro. Na krajuvladari za koje Platon smatra da moraju bitimudri, te misli da vladati trebaju samo najjmudriji i najbolji odn.filozofi i to još iz aristokratskih krugova. Znači najpoželjniji oblik vladavine bila biaristokracija. Oni ne bi trebali imati nikakve mane ili poroke.
POROCI
KLASA
VRLINE
gramzljivost
proizvoditelji
umjerenost
(požudni dio)
častoljublje
čuvari
hrabrost
(voljni dio)
nemaju porok
filozofi
mudrost
(umni dio)
Nadalje, država kakvu Platon zamišlja je idealna država, bez mana, i jednostavno je neostvariva.Karl Popper kaže da je Platon začetniktotalitarne države, jer je sve podređeno državnoj vlasti, pa čak i odgoj djece.
