| Divovska lignja | |
|---|---|
 Divovska lignja | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Mollusca |
| Razred: | Cephalopoda |
| Podrazred: | Coleoidea |
| Red: | Oegopsida |
| Porodica: | Architeuthidae Pfeffer,1900. |
| Rod: | Architeuthis Steenstrup,1857. |
| Rasprostranjenost | |
 Lokacije pronađenih primjeraka | |
| Vrste | |
| Baze podataka | |
Divovska lignja (Architeuthis dux) rod mekušaca i jedina vrsta u rodu Architeuthis. Ove lignje su sve do polovice 19. stoljeća prije spadale u knjige s bajkama, nego uzoologiju. Iako se već stoljećima izvještavalo o susretima s divovskim lignjama, to se u glavnom s porugom pripisivalo "mornarskim pričama" i smatralo legendama. Čak i nalazi nasukanih lignji dužih od 10 metara nisu uzimani ozbiljno. Danas se zna, da te životinje doista postoje. Prvi znanstveni dokaz je bio "kljun" jedne životinje, koja se 1854. nasukala kod Jütlanda (Danska ), i dospio u rukeprirodoslovcaJapetus Steenstrupa. On je istražio "kljun" i prvi opisao divovsku lignju.
Divovske lignje suglavonošci s deset krakova raspoređenih oko usnog otvora. Dva od tih krakova preoblikovala su se u hvataljke a imaju i osjetilo dodira. Iz tog razloga svrstani su udesetokrake lignje, ali im je točno mjesto unutar sistema glavonožaca još nejasno.
Danas je jasno, da divovske lignje žive u svimoceanima naZemlji. Posebno često ih se izlovljava uz obaleNorveške,Velike Britanije, kodJapana, okoAustralije kao iJužne Afrike. Vjerojatno žive na dubinama većim od 300 metara i rijetko dolaze bliže površini.Tek od kad se riba izlovljava s dubina većih od 200 metara poznati su češći ulovi ovih životinja.
Životinje su prosječno dugačke između 6 i 12 metara, ali mogu biti dugačke i do 15 metara, a rijetko i više od 17 metara. Pretpostavlja se da kao sviglavonošci brzo raste i da već s tri godine dosegne težinu od 500 kila. Na obale sjeveroistočneKanade je 1933 naplavljena jedna mrtva životinja dužine 21,95 m. Na temelju čeljusti ili, kako ga češće zovu "kljuna" i očiju jedne lignje nađene u želucuulješure može se zaključiti da na još većim dubinama žive i veći primjerci. Oko je imalo promjer od 40 cm, pa se polazeći od toga zaključilo da su mogući i primjerci od oko 30 metara.
