Diple, (odgrč.diplóos: dvostruk) narodnopuhačko glazbalo oddrva s dvostrukom sviralom. Svira se (dipli) dvoglasno, rjeđe jednoglasno.[1]
Susreću se u različitim oblicima: kao jednocjevna svirala (diplice), kao dvocjevne diple i kao diple s mjehom ili mješnice, mišnjice. Kod dvostrukih dipli dvije su cijevi provrtane ili prožežene vrućimželjezom u jednom komadu drva. Na svaku je cijev utaknut s gornjega kraja, tzv.glave, po jedan pisak s elastičnim udarnim jezičcem. Na glavu je katkad nasađena šira ljevkasta bogato izrezbarena cijev, tzv.kutao koji služi kao spremište za zrak. Broj rupica za prebiranje varira; obično ih ima 6:2, 6:1 ili 6:6.[2] Na starijim tipovima dipli svira se jednoglasno, a na novijima dvoglasno. Sviračdiplar svira tako da puše u pisak te otvara i zatvara rupice na cijevima. Uz diple se obično ispjevavaju jednostavni kratki stihovi, tj. šaljive rime slično kao i u ojkalici.
Osim dvostrukih dipli postojale su i jednostruke diple ili diple jednojnice. Bile su vrlo slične dvostrukim diplama s tom razlikom da su, umjesto dvostruke, imale jednostruku (jednocijevnu) sviralu s jednim piskom odtrstike ilibazge, te tri do šest rupica za prebiranje.[3]
Diple s mijehom ili mišnjice (mješnice) vrsta su dvojnih svirala utaknutih u životinjsku mješinu.[1]
Sviraju se sa šestprstiju obje ruke.
Diple tradicijski ne sviraju susjedni narodiMađari,Srbi (u Srbiji) iliSlovenci. Uarheološkim nalazima u starohrvatskim grobovima od 7. do 12. stoljeća nalaze i diple odkosti .
