Del (grčki Δήλος,Delos) je mali usamljeni otok koji se nalazi u sredini kruga otoka koji se zovuCikladi (kružni). Otok Del imao je izuzetnu ulogu ugrčkoj mitologiji i povijesti, danas je to jedno od najvažnijih arheoloških nalazišta u Grčkoj. Del je uvijek bio sveti otok, bez naselja najbliži veći otok jeMikonos. U prošlosti na Delu nije bilo stalnoga stanovništva. Danas na otoku živi 14 stanovnika (prema popisu2001. god.)
Današnjaarheološka iskapanja na Delu su najveća naMediteranu, radove vodi Francuska škola izAtene.Del je bio sveto tlo tisućljećima prije nastanka klasičneGrčka mitologija, on je rodno mjesto Olimpijskih bogova;Apolona iArtemide.
Godine1990.UNESCO je uvrstio Del na svoj popisSvjetske baštine.
Istraživanja starih kamenih nastambi pronađenih na otoku ukazuju da je otok bio naseljen već u 3. tisućljeću pr. Kr.Tukidid drži da su izvorni stanovnici Dela, bili gusari Karinjani koje je kralj Minos protjerao sKrete.[1]
Već za vrijemeOdiseja otok je bio slavan kao rodno mjesto dvaju bogova;Apolona iArtemide. (Kod Artemide ima dvojbi oko mjesta rođenja; po jednim izvorima to je otok Del, a po drugima otokOrtigia.) Bilo kako bilo između 900. pr. Kr. i 100. pr. Kr. sveti otok Del bio je središte kulta ovih dvaju bogova te pored toga i mjesto štovanjatitankeLeto, majke dvaju delskih bogova.
Već za antičkih vremena provedeno je nekolikoreformi od strane Atene, koje su za cilj imale uvesti reda u kultove pravilnog obožavanja bogova na otoku.
Prva je provedena u 6. stoljeću pr. Kr. pod atenskim tiraninom Pizistratom, koji je naredio da se svi grobovi na otoku bez kiparskih oznaka ili hrama, moraju izmjestiti na druge ( obližnje) otoke. U 5. st. pr. Kr., 6. godinepeloponeskog rata na osnovu savjetadelfskog proročišta, cijeli otok je očišćen od posmrtnih ostataka. Proročište je također reklo da nitko ne bi smio umrijeti ili se roditi na otoku, jer bi se time oskrvnula svetost i neutralnost toga mjesta. ( onaj tko bi se rodio ili umro mogao bi na osnovu toga tvrditi da mu zbog toga pripadaju neka posebna - privatna prava). Odmah nakon provedenog čišćenja otoka, održan je prvi festival (petogodišnji) u slavu Delskih igara, koje su se tamo održavale.[2]
Nakon Perzijskih ratova otok Del postao je mjesto susretaDelskog saveza osnovanog478. pr. Kr. Skupovi saveza održani su u hramu (zaseban teritorij na otoku bio je određen za strance i svetišta njihovih božanstava.) Savez je držao zajedničku riznicu na otoku do454. pr. Kr., tada jePeriklo premjestio riznicu u Atenu.[3]
Od1873. godine Francuska škola iz Atene (École Française d'Athènes) vrši sustavna arheološka iskapanja na otoku. Kompleks iskopanih zgrada za usporediti je s onima u svetištimaDelfi iOlimpija.
- MaloSveto jezero je kamena zdjela, sad namjerno ostavljena suha da se suzbije širenje bakterija, to je bilo mjesto s kojeg se određuju sve druge mogućnosti.
- Minojski izvor bio je javni izvor pitke vode pravokutnog oblika, dobro isklesan u kamenu, koji ima današnji oblik od 6. st. pr. Kr. (obnovljen je 166. pr. Kr., prema natpisu). Izvor ima vodu još i danas.
- Na otoku je bilo nekoliko trgova određenih za trgovinu.HelenističkaAgora u Svetoj luci bilo je jedno od najvećih
- Delski hram bio je tipičnidorski hram
- Lavlja terasa posvećena je boguApolonu od strane žiteljaNaksosa nešto prije 600. pr. Kr.
- Mjesto za sastanke trgovacaDvoranaPosejdona, izgrađena oko 2. st. pr. Kr.
- HramStoivadeion posvećen bogu vina i životne snageDionizu, u ovom hramu nalazi se kip divovskogfalusa na postamentu od kamenog stupa, simbol boga Dioniza.
- Izidin hram izgrađen je u dorskom stilu na brdu iznad luke na početku rimskog razdoblja u počast trojstvuegipatskih božanstavaIzide,Serapisa iAnubisa.
- Herin hram, podignut je oko 500. pr. Kr. na mjestu starijegHeraiona.
- Dionizova kuća je raskošna privatna kuća iz 2. st., nazvana tako po podnim mozaicima otkopanima na njezinom nalazištu.
- Kuća Delfina je također objekt nazvan tako zbog motiva mozaika pronađenih u atriju.
- Delska sinagoga pripadala jeSamarićanima, a izgrađena je između 150. – 128. pr. Kr. (jedna je od najstarijihsinagoga na svijetu).
Kip boga Dioniza u Arheološkom muzeju na Delu
Detalj Lava s Lavlje terase
ostaci Dionizejeva hrama
Spomenik falusu u Dionizijevom hramu
Kipovi iz Kleopatrine kuće
- ↑Thucydides, I,8.
- ↑Thucydides, III,104.
- ↑Thucydides, I,96.
