Često ih se pogrešno nazivaplimnim valovima, no nemaju nikakve veze splimnimoscilacijama. Naziv potječe izJapana gdje su cunamiji česti. Japanski ribari vraćajući se u luku znali su je naći poharanu valovima koje nisu primijetili na otvorenom moru te su mislili da se radi o valovima koji se pojavljuju samo u luci, odnosno blizu obale.[4]
U bliziniepicentra visina potresnih valova može biti izuzetno visoka. S udaljavanjem od epicentra, te prilikom putovanja u dubokimoceanskim zaravnima, cunami ima maleamplitude no putuje velikimbrzinama, u prosjeku oko 700km/h.
Približavajući se obali, oni se usporavaju te se, zbog očuvanjaenergije (energetskog toka vala), uzdižu ovisno o smanjenju dubine mora. Dolaskom na obalu njihove visine mogu poprimiti izvanredne vrijednosti. Uobičajeniperiodi cunamija iznose od 10 do 60 minuta, a ovisan je o prostorno-vremenskim karakteristikama pomicanja morskog dna u zoni epicentra.
↑Ladan, Tomislav.Riječi : značenje, uporaba, podrijetlo, Zagreb : ABC naklada, 2000., str. 181.,ISBN953-6178-45-1
»Tako dugicunami valovi (japanskitsunami je složenica odtsu — zaljev, luka inami — val, što bi doslovno bilozaljevni val) nastaju od podmorskih potresa, podmorskih vulkanskih erupcija te od podmorskih odrona velikih dijelova kopna…«
(Ladan, 2000., str. 181.)
↑abStjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš,Hrvatski školski pravopis : usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, 4. izd., Školska knjiga, Zagreb, 2012., CIP 790248,ISBN978-953-0-40026-9, str. 89. (cunami (veleval))
↑tsunami.Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 2016.
↑Jeffrey, Gary. 2007.Tsunamis and Floods. The Rosen Publishing Group, Inc. str. 4.ISBN978-1-4042-1990-8
