Crvenica (tal.terra rossa) je vrstatla karakteristična zasuptropske isredozemnekrške regije odnosno područja sastavljena odvapnenca koja dobivaju znatnu količinupadalina. Crvenica je tzv. teško tlo, zbijeno i s malohumusa. Međutim, crvenica lako lako upija i dugo zadržavavodu što omogućujebiljkama da na njoj opstaju tijekom suhog, vrućeg i dugogsredozemnogljeta. Ustručnoj literaturi crvenica je poznata podtalijanskim nazivomterra rossa (dosl.crvena zemlja). Ovaj tip zemljišta nastaje rastvaranjemvapnenca idolomita i predstavlja njegov nerazgradivi ostatak, a oblikuje se po dnuvrtača,dolina ikrških polja. Crvenica jeglinovita i rahle strukture, a sadržajhumusa je 1-3%. Sadržioksideželjeza ialuminija koji joj daju crvenu boju, po kojoj je i dobila ime. Na višimnadmorskim visinama zahvaljujući porastu količinepadalina prelazi ukambisole ipodzole. Crvenica je pogodna za uzgojvinove loze ivoća (smokva,maslina i dr.).[1] Građa je profila rendzina na flišu i saharoidnim dolomitima (7 do 8% ukupne površine) tipa A-C-R. To su litokarbonatna tla što se oblikuju u različitim bioklimatima i imaju širok raspon fizikalnih i kem. svojstava.[2]
Crvenica nastaje od netopljivih ostataka koji se nakupljaju pri otapanju vapnenca.[3] Kalcijev se karbonat (CaCO3) pod utjecajemkišnice u kojoj je prisutan ugljik (IV) oksid (H2O + CO2 = H+ + HCO3), otapa, odlazeći u vodotoke ili tvoreći u špiljama sige, odnosno na slapovima rijeka naslagesedre. Netopivi mineralni dio je već ukratko opisano reliktno (u davnim vremenima nastalo i do danas sačuvano) tlo, na čija su svojstva uz petrografski supstrat, vodu, ugljični dioksid i temperaturu utjecali, uz reljef i biološki čimbenici (biljni i životinjski svijet), a obradbom (i gnojidbom) i čovjek. Da bi nastao sloj takva tla debljine od 1 mm, procjenjuje se da je potrebno vremensko razdoblje od oko 100 godina. Djelovanjem vode i vjetra nastala crvenica se je na pojedinim mjestima taložila, te su na taj način nastala, danas prisutna dublja i plića tla crvenica. Strukturu crvenice čini glina (čestice manje od 0,002 mm), sitniji i krupniji pjesci (promjera od 0,06 do 2 mm) i čestice praha (kako se nazivaju čestice čiji je promjer manji od najsitnijih čestica pijeska, a veći od promjera čestica gline). Takva struktura tla lako je obradiva. Od bioelemenata kalij je najprisutniji, dok je za uzgoj vinove loze (i ostalih polj. kultura) sadržajfosfora najčešće nizak, pa ga (na temelju pedološke analize) valja gnojidbom tlu dodati. To vrijedi i za kalcij, kojim se, također na temelju analize (kalcifikacijom) obogaćuje tlo tim bioelementom i popravlja njegova vrlo često slabokisela reakcija. Zbog visokih temperatura i brze razgradnje organskih tvari, sadržajhumusa je u crvenicama vrlo nizak (od 1 do 2%), što upućuje na potrebu povremenog dodatka komposta ili stajskog gnoja (uz eventualnu primjenu malčiranja i zelene gnojidbe). Najveće se površine (od oko 90.000ha) obradivih crvenica uRepublici Hrvatskoj nalaze uIstarskoj županiji i to na području zapadnog istarskog vinogorja, te u krškim poljima kaoImotsko,Sinjsko iPetrovo polje u Dalmaciji.
|journal= (pomoć)|journal= (pomoć)