| Crveni | |
|---|---|
.jpg) Službeni plakat filmaCrveni | |
| Naslov izvornika | Reds |
| Redatelj | Warren Beatty |
| Producent | Warren Beatty |
| Scenarist | Warren Beatty Trevor Griffiths |
| Glavne uloge | Warren Beatty Diane Keaton Jack Nicholson Maureen Stapleton |
| Glazba | Stephen Sondheim Dave Grusin |
| Snimatelj | Vittorio Storaro |
| Montaža | Dede Allen Craig McKay |
| Distributer | Paramount Pictures |
| Godina izdanja | 1981. |
| Trajanje | 195 min. |
| Država |  SAD |
| Jezik | engleski ruski njemački |
| Proračun | $32,000,000 |
| Zarada | $50,000,000[1] |
 Profil na IMDb-u | |
 Portal o filmu | |
Crveni (eng.Reds) jeameričkiepskifilm kojeg je napisao, producirao i režiraoWarren Beatty. Radnja filma vrti se oko života i karijere Johna Reeda, novinara i pisca koji se bavio kronikamaRuske revolucije u svojoj knjiziTen Days that Shook the World. Beatty također nastupa i u glavnoj ulozi uzDiane Keaton kao Louise Bryant iJacka Nichlsona kaoEugenea O'Neilla.
U sporednim ulogama u filmu pojavljuju seEdward Herrmann,Jerzy Kosinski,Paul Sorvino,Maureen Stapleton,Gene Hackman,Ramon Bieri,Nicolas Coster iM. Emmet Walsh. U filmu se također pojavljuju i "svjedoci" odnosno intervjui s 98-godišnjim radikalnim profesorom i mirovnim aktivistom Scottom Nearingom (1883. -1983.), autoricom Dorothy Frooks (1896. –1997.), novinarom i autorom Georgeom Seldesom (1890. –1995.), odvjetnikom za ljudska prava Rogerom Baldwinom (1884. –1981.) i američkim piscemHenryjem Millerom (1891. –1980.).
Za režiju filma Beatty je nagrađenOscarom, a sam film bio je nominiran i zanajbolji film; međutim izgubio je odVatrenih kočija. Warren Beatty, Diane Keaton, Jack Nicholson i Maureen Stapleton bili su nominirani za svoje uloge u kategorijamanajboljeg glavnog glumca,glavne glumice,sporednog glumca isporedne glumice - posljednji film koji je bio nominiran u sve četiri glumačke kategorije sve do2012. godine kada je to uspjelodramiU dobru i zlu. Stapleton je jedina od sve četvero glumaca koja je pobijedila u svojoj kategoriji, dok su Beatty i Keaton izgubili odHenryja Fonde odnosnoKatharine Hepburn za njihove nastupe u filmuLjetnikovac na Zlatnom jezeru dok je Nicholsona pobijedioJohn Gielgud svojim nastupom u filmuArthur.
Ulipnju2008. godineAmerički filmski institut objavio je svoju listuTen Top Ten - najboljih deset filmova u deset klasičnih žanrova američkog filma - nakon što je provedena anketa u kojoj je sudjelovalo preko 1.500 ljudi. FilmCrveni postavljen je na deveto mjesto najboljih epskih filmova.[2][3]
Film pokriva živote Johna Reeda i Louise Bryant od trenutka kada su se prvi puta upoznali pa sve to Reedovih posljednjih dana života,1920. godine uRusiji. Kroz naraciju gledamo i nekoliko preživjelih svjedoka iz tog vremenskog razdoblja koji dijele s publikom svoja sjećanja o Reedu, Bryantu, svojim kolegama i prijateljima te općenito o toj eri. Nekoliko njih javno izriče svoja pomiješana mišljenja o Bryantici i njezinoj vezi s Reedom.
Godina je1912., a udana članica visokog društva Louise Bryant upoznaje radikalnog novinara Reeda tijekom predavanja uPortlandu (državaOregon). Zaintrigirana je njegovim idealizmom. Nakon što se njih dvoje dogovore za zajednički intervju na temu međunarodne politike koji potraje gotovo cijelu noć, ona shvati da je pisanje bio jedini bijeg iz njezinog frustriranog života u visokom društvu. Inspirirana da ostavi svog tadašnjeg supruga, Bryant se pridružuje Reedu uGreenwich Villageu (New York) te se upoznaje s lokalnom zajednicom aktivista i umjetnika uključujući i anarhisticu i autoricuEmmu Goldman te piscaEugenea O'Neilla. Kasnije se sele uProvincetown (Massachusetts) kako bi se koncentrirali na svoje pisanje te se uključe u lokalnu kazališnu scenu. Kroz svoje pisanje Bryant postaje feministica i radikalna djelatnica. Reed se uključi u štrajk radnika uz "Crvene" koji predstavljaju američku Komunističku radničku partiju. Opsjednut idejom o promijeni svijeta, on postaje nemiran i odlazi uSt. Louis kako bi pratio Demokratsku konvenciju1916. godine. Tijekom Reedove odsutnosti, Bryant se upušta u kompliciranu ljubavnu vezu s O'Neillom. Nakon njegovog povratka, Reed otkriva istinu o njihovoj aferi i shvaća da bez obzira na to još uvijek voli Louise. Njih dvoje potajno se ožene i zajedno presele u Croton-on-Hudson, sjeverno od New Yorka iako oboje još uvijek imaju drugačije životne želje. Kada Reed prizna vlastite nevjere, Bryantbrodom odlazi uEuropu kako bi pronašla posao kao ratna dopisnica. Nakon što oboli na bubrege, doktor savjetuje Reedu da izbjegava pretjerana putovanja i stres, ali on ne odustaje od svog nauma. Reed i Louise uskoro se ponovno sretnu i otkriju da obostrana strast nije nestala; u to vrijeme nalaze se uRusiji gdje carski režim upravo pada, a sve pod okriljemRuske revolucije 1917. godine.
Radnja drugog dijela filma odvija se nedugo nakon što je objavljenaknjigaTen Days that Shook the World. Inspiriran idealizmom kojeg je donijela Revolucija, Reed pokušava donijeti duhKomunizma uSAD zbog toga što je razočaran politikom koju su u komunističkoj Rusiji nametnuli Grigory Zinoviev iBoljševici. U pokušaju da ode iz Europe, završava u zatvoru uFinskoj gdje ga ispituju. Uskoro se vraća u Rusiju gdje se na željezničkom kolodvoru uMoskvi ponovno susreće s Louise nakon što su dugo vremena bili razdvojeni. Do tog trenutka Reed je već izuzetno oslabio zbog svojih problema s bubrezima. Premda se Bryant brine za njega, on na krajuumire.
| Glumac | Povijesna ličnost |
|---|---|
| Warren Beatty | John Silas "Jack" Reed |
| Diane Keaton | Louise Bryant |
| Edward Herrmann | Max Eastman |
| Jerzy Kosinski | Grigory Zinoviev |
| Jack Nicholson | Eugene O'Neill |
| Paul Sorvino | Louis C. Fraina |
| Maureen Stapleton | Emma Goldman |
| Nicolas Coster | Paul Trullinger |
| William Daniels | Julius Gerber |
| M. Emmet Walsh | govornik u liberalnom klubu |
| Ian Wolfe | gospodin Partlow |
| Bessie Love | gđa Partlow |
| MacIntyre Dixon | Carl Walters |
| Pat Starr | Helen Walters |
| Eleanor D. Wilson | Margaret Green Reed |
| Max Wright | Floyd Dell |
| George Plimpton | Horace Whigham |
| Harry Ditson | Maurice Becker |
| Leigh Curran | Ida Rauh |
| Kathryn Grody | Crystal Eastman |
| Dolph Sweet | Big Bill Haywood |
| Gene Hackman | Pete Van Wherry |
| Nancy Duiguid | Jane Heap |
| Dave King | Allan L. Benson |
| Roger Sloman | Vladimir Lenin |
| Stuart Richman | Leon Trotsky |
| Oleg Kerensky | Alexander Kerensky |
| John J. Hooker | Senator Overman |
| Jan Triska | Karl Radek |
Warren Beatty je naišao na priču o Johnu Reedu sredinom 60-ih godina prošlogstoljeća, a izvršni producent i montažer filma Dede Allen prisjeća se da mu je Beatty spomenuo snimanje filma o Reedovom životu još početkom1966. godine. Originalno nazvanComrades, prvu verziju scenarija Beatty je napisao1969. godine, ali se sam proces odugovlačio. Godine1976. Beatty je pronašao prikladnog suradnika uTrevoru Griffithsu koji je započeo rad na scenariju, ali je uskoro s njim morao prekinuti zbogsmrti supruge u avionskoj nesreći.[4] Prvotni scenarij završen je1978. godine, ali Beatty još uvijek nije bio zadovoljan zbog čega su on i Griffiths proveli četiri i pol mjeseca prepravljajući ga u čemu im je pomogla i Beattyjeva prijateljica Elaine May.
U početku Beatty nije imao želju glumiti i režirati film budući je iz prethodnih iskustava - pogotovo s filmovimaBonnie i Clyde iNebo može čekati - shvatio da je samostalna produkcija filma težak posao. Kratko je razmišljao dati glavnu ulogu glumcuJohnu Lithgowu koji je fizički ličio na Johna Reeda. Na kraju je, međutim, Beatty odlučio sam nastupiti u filmu i režirati ga.Jack Nicholson odabran je za uloguEugenea O'Neilla poredJamesa Taylora iSama Sheparda.[4]
Snimanje filma započelo je ukolovozu1979. godine i originalna zamisao je bila da snimanje traje 15 do 16 tjedana. Međutim, snimanje se na kraju protegnulo na punih godinu dana. Proces je bio spor zbog toga što se snimalo u pet različitih država, a na nekoliko mjesta filmska ekipa trebala je čekati da padne snijeg (Helsinki i drugi dijeloviFinske koja je "glumila"Sovjetski savez) te da kiša prestane padati uŠpanjolskoj. Tijekom snimanja Beatty nije dopuštao da kamera prestane s radom. Također je inzistirao i na mnogobrojnom ponavljanju scena. GlumacPaul Sorvino izjavio je da je morao jednu scenu ponoviti 70 puta dok je glumicaMaureen Stapleton jednu scenu morala ponoviti čak 80 puta zbog čega je u jednom trenutku upitala Beattyja: "Jesi li ti jebeno poludio?"[4]
Romantična veza između Beattyja iKeatonice za vrijeme snimanja filma znatno se pogoršala. Peter Biskind je za snimanje filmaCrveni napisao: "Beattyjeva veza s Keaton jedva je preživjela snimanje. Uvijek dolazi do neobičnih trenutaka kada glumica radi s glumačkom zvijezdom ili redateljem - u ovom slučaju oboje - s kojim se također nalazi i u privatnoj vezi. Keaton je u filmu, nakon Beattyja, prisutna u najviše scena, a u mnogima od njih morala je pružiti široki dijapazon emocija - od romantične strasti do ljutnje - te pridonijeti s nekoliko teških, dugačkih, kompleksnih, emotivnih govora." George Plimpton je jednom izjavio: "Diane se gotovo raspala. Oduvijek sam mislio da je Beatty pokušavao slomiti ju onako kako je pravoj Louise Bryant bilo s Johnom Reedom." Izvršni producent Simon Relph nadodao je: "Mora da je sve to utjecalo na njihovu vezu zbog toga što je on bio totalno opsesivan, nemilosrdan."[4]
Rad na montaži filma započeo je uproljeće1980. godine, a u jednom je trenutku više od 65 ljudi radilo na istoj te pregledavalo preko dva i pol milijuna metara snimljenog materijala.[4] Post-produkcija završila je ustudenom1981. godine, više od dvije godine nakon što je snimanje započelo. KompanijaParamount Pictures izjavila je da jefilm ukupno koštao 33,5 milijunadolara - iznos koji je u današnje vrijeme ekvivalentan iznosu od 80-ak milijuna dolara.[4]
Film je sa službenom kino distribucijom započeo4. prosinca1981. godine i pobrao je kritičarske hvalospjeve. Unatoč svojoj političkoj temi i limitiranoj promociji od straneWarrena Beattyja, film je postao deseti najgledaniji film 1981. godine zaradivši 50 milijunadolara uSAD-u.[1] Premda je to smatrano neuspjehom, Beatty je kasnije izavio da film "jest zaradio nešto novca".
Na popularnojinternetskoj straniciRotten Tomatoes film ima 94% pozitivnih ocjena.[5] Općenito je mišljenje o filmu: "U vrijeme kada jeRonald Reagan postaoPredsjednikom SAD-a, Beattyjev simpatičan portret zloglasnog američkog Komuniste Johna Reeda činio se još odvažnijim. Ipak, kako vrijeme prolazi, film samo raste u svojoj važnosti, zauzimajući čvrsto (i zasluženo) mjesto na vrhuholivudskih epskih djela."[5]
FilmCrveni imao je 12 nominacija za prestižnu filmsku nagraduOscar, a osvojio je tri.[6][7][8]
FilmCrveni imao je 7 nominacija za nagraduZlatni globus, a osvojio je jednu:
FilmCrveni imao je 6 nominacija za britansku nagraduBAFTA, a osvojio je dvije: