Crnogorski govori suijekavski/jekavskištokavski govori uCrnoj Gori, tj. ucrnogorskom jeziku.^[1]

Crnogorski govori poznaju dvočlani, tročlani i četvoročlaninaglasni sustav:

• dvonaglasni sustav zastupljen je u većini crnogorskih govora;
• tročlačlani naglasni sustav zastupljen je uLepetanima,Ozrinićima (sa selom Broćanc) iGusinju;
• četvoročlani naglasni sustav zastupljen je usjeverozapadnim crnogorskim govorima,Bjelopavlićima,Donjim Pješivcima,Vasojevićima i crnogorskome dijelu Sandžaka.^[1]

Kriteriji koji su nekoć userbokroatistici rabljeni za podjelu crnogorskih govora - a to su: a.) zamjenajata i b.)akcentuacija) - nisu potvrdili znanstvenu utemeljenost podjele crnogorskih govora na dva odijeljena dijalekta (istočno-hercegovački ili mlađi ijekavski [hrv-eas] dijalekt na zapadu i sjeverozapadu izetsko-južnosandžački ili staroijekavski [srp-zet] u ostalim dijelovima Crne Gore).

Osim iznimno, crnogorski govori su(i)jekavski. Također, akcentuacija nije potvrdila prevelike naglasne neujednačenosti crnogorskih govora.

U crnogorskim govorima kao cjelini su tri govorne skupine:

• jugoistočna,^[2]
• sjeverozapadna i
• skupina govora crnogorskoga dijela Sandžaka.

Broj specifičnosti tri navedene govorne skupine u ogromnom je zaostatku u odnosu na broj njihovih zajedničkih jezičkih crta. Otuda, navedene podjele crnogorskih govora ne treba tumačiti da su oni zasebnidijalekti - jer za takav status ne posjeduju dovoljan broj zasebnih, ni makro, ni mikro, specifičnosti.^[1]

• Crnogorski jezik