Movatterモバイル変換

Prijeđi na sadržaj

Crnogorci

Uredi poveznice

Izvor: Wikipedija

»Crnogorac« preusmjerava ovamo. Za službeni listKneževine Crne Gore 1871. –1873., pogledajteCrnogorac (list).

Crnogorci

Mihailo • Bodin • Njegoš
Nikola I. • Popović • Miljanov
Jelena • Vučinić • Mijatović

Ukupno pripadnika

400 000 - 500 000 (pretpostavka)

Važnija područja naseljavanja

Crna Gora 278.865 (2011.)^[1]

Srbija	38 527
Hrvatska	4926
Sjeverna Makedonija	2686
Slovenija	2667
Albanija	između 2000 i 2500
Kanada	2370
Australija	1171
Brazil	800

Jezik

crnogorski,srpski

Vjeroispovijest(i)

većinskipravoslavlje;islam

Povezane etničke skupine

Indoeuropljani
Slaveni
Južni Slaveni

Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) sujužnoslavenski narod nastanjen uglavnom na područjuCrne Gore.

Govorecrnogorskim isrpskim jezikom, koji pripadaju skupinijužnoslavenskih jezika. Velikom većinom supravoslavci.

Podrijetlo

Podrobniji članak o temi:O etnogenezi Crnogoraca

Crnogorci su jedan od najmalobrojnijihslavenskih naroda. Razvili su se putem prožimanja s balkanskim starincima u procesima slavenske asimilacije, zadobivši na taj način svoj prvi etnonim -Dukljani.

U sličnimpovijesnim procesima formirani su svi suvremeni narodi Europe, tako i slavenski narodijugoistočne Europe.^[2]

Predci Crnogoraca, najranije krajem6. st. i najkasnije tijekom8. stoljeća naselili su područja suvremene Crne Gore^[3] da bi sredinom11. st. osnovali svoju prvu nezavisnu državuDukljansko kraljevstvo.^[4]

Unatoč povremenimokupacijama, Crnogorci su kroz svoje različite državne tvorevine, odDukljanskoga kraljevstva, prekoZete,Balšića iCrnojevića države u srednjem vijeku, doKraljevine Crne Gore, te Crne Gore kao federalne jedinice uJugoslaviji, uspjeli očuvati državnu i etničku jezgru i2006. konačno obnoviti svoju neovisnost.

Nacionalni i državni barjak Crnogoraca

Crnogorska plemena

Podrobniji članak o temi:Crnogorska plemena

Povijest

Podrobniji članak o temi:Crnogorska povijest

Jezik

Podrobniji članak o temi:Crnogorski jezik

Crnogorci govore ijekavskim štokavskimnarječjem srednjejužnoslavenskog dijasustava. Od2007. Ustavom Crne Gore kao službeni je potvrđencrnogorski jezik.

Vjera

Crnogorci supravoslavci, uglavnom vjerniciSrpske pravoslavne crkve, no od1993. i obnovljeneautokefalne Crnogorska pravoslavna crkva.

Običaji

ObičajiCrnogoraca vezani su primjerice i uz 'krsnu slavu', koja dolazi jednom godišnje, na dan sveca zaštitnikaobitelji, bratstva. 'Krsna slava' uCrnogoraca nije se mijenjala, i prelazila je s koljena na koljeno. Kršenje pravila da se mijenja svetac zaštitnik bila su veoma rijetka. Najpoznatiji crnogorski sveci zaštitnici su:Sveti Nikola-Nikoljdan,Aranđelovdan,Jovan(nj)dan,Đurđevdan iSveta Petka.

Običaji proslavljanja ‘prislavice’ ('poslužbice’) također se javljaju uz nekog sveca, međutim u ovom slučaju to se čini na dan kada se nekome dogodilo nešto jako ružno, ili pak nešto lijepo. Odaje se poštovanje i zahvalnost svecu, a obitelj ili bratstvo pripremi manju svečanost te se pogosti obilnijim ručkom.

Poznate ličnosti

Podrobniji članak o temi:Popis crnogorskih vladara

Sveti Vladimir,dukljanski vladar isvetac s početka11. stoljeća;
Bodin,dukljanski vladar s konca11. stoljeća;
Petar I. Petrović Njegoš, crnogorski vladar isvetac, utemeljitelj suvremene crnogorske države;
Petar II. Petrović Njegoš, crnogorski vladar ivladika, jedan od najvećih pjesnika među Južnim Slavenima;
Nikola I. Petrović, posljednji crnogorskimonarh;
Jelena Savojska, crnogorska princeza i kraljicaItalije;
Marko Miljanov, crnogorskivojvoda i književnik;
Milovan Đilas, liberalni disident iz vrhakomunističke Jugoslavije;
Dušan Vukotić, prvi oskarovac u Južnih Slavena, autor animiranog filmaSurogat;
Milo Đukanović, predvodnik pokreta obnavljanja crnogorske neovisnosti2006.;
Nikola Radović, nogometašHajduka
Duško Ivanović, košarkaš;
Dejan Savićević, nogometaš;
Predrag Mijatović, nogometaš;
Mirko Vučinić, nogometaš;
Veljko Bulajić, redatelj

Plemena

Podrobniji članak o temi:Crnogorska plemena

Simboli

Podrobniji članak o temi:Crnogorski državni grbovi do 1921.

Podrobniji članak o temi:Crnogorske zastave

Vladari

Podrobniji članak o temi:Crnogorski vladari

Vidi još

Izvori

↑Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine: Stanovništvo Crne Gore prema polu, tipu naselja, nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeroispovest i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori(PDF) (crnogorski). Zavod za statistiku Crne Gore (MONSTAT). 12. srpnja 2011. Pristupljeno 12. veljače 2012.
↑Dr. Špiro KulišićO etnogenezi Crnogoraca. Kulišić utvrdio je kako u bizantskim izvorima i kasnije nema pomena o tome da Srbi ili Hrvati u značajnijim skupinama naseljavaju područje u 11. st. oformljene dukljanske države.
↑Dr. Radoslav Rotković piše (cit.u originalu):Slavenski predci suvremenih Crnogoraca došli su izPolablja... u ranom6. st., predci Crnogoraca naselili suPrevalis. Kasnije će Prevalis postatiDukljansko kraljevstvo a njeni stanovnici Dukljanski Slaveni ili Dukljani. (Odakle su došli preci Crnogoraca,1995.g.)
↑Vladimir Jovanović,Crnogorci i "Rase Evrope", na crnogorskom jeziku.Carleton S. Coon, poznati američki antropolog, u djeluRase Europe (orig.The races of Europe, New York, 1939.), oslanjajući se na parametre kompleksnih terenskih istraživanja, utvrdio je da su suvremeni Crnogorci,vjerojatno najviši i najteži u Europi. Coon veli da su Crnogorcisuviše riđi za običan dinarski tip, te izdvajakarakteristični tip Crnogoraca. U izvorniku ga nazivaThe Old Montenegrin type a on zapravo je podudaranBorreby type-u, koji u osnovi karakterizira robusnost tijela i glave, svjetlija koža, isto takva kosa i brada. U EuropiBorreby typ najvećma je prisutan u suvremenoj u sjevernoj Njemačkoj, arealu Polablja. Coon veli:The Old Montenegrin type koncentriran je u jugozapadnim planinskim marginama Crne Gore, sjeverno od Skadarskoga jezera, u najkonzervativniji dio kulture Kraljevine, kao i u etničko središte crnogorske nacije

Vanjske poveznice

Crnogorska narodna nošnja.
Stanovništvo Grblja Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. veljače 2018. (Wayback Machine)
Sa Crnogorcima u General Madariagi, Argentina Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. srpnja 2007. (Wayback Machine)
(srp.)AIM Tirana Arhivirana inačica izvorne stranice od 18. siječnja 2005. (Wayback Machine) Sokol Shameti: Crnogorska oaza u Albaniji, 4. listopada 2000., pristupljeno 2. listopada 2010.

Literatura

V. M. G. Medaković, Život i običaji Crnogoraca, Novi sad, 1860, 57.
J. Erdeljanović, Kuči, SEZ VIII, 203-204.
Š. Kulišić, Tragovi arhaične rodovske organizacije i pitanje balkansko-slovenske simbioze.
P. Šobajić, Bjelopavlići i Pješivci, SEZ XXVII, 246-247.
I. Popović, Neki gentilni i njima srodni termini kod Crnogoraca i Arbanasa, Radovi, Naučno društvo BiH, Sarajevo 1954, II.
M. Lutovac, Pleme, splemenjavanje i rasplemenjavanje u Gornjem Polimlju i nekim drugim oblastima Stare Raške, 2. Isti, Srbljaci u Gornjem Polimlju, GEM, Beograd 1935, 8-15.

v • u Crna Gora

Simboli i identitet	Grb Crne Gore •Zastava Crne Gore •Oj, svijetla majska zoro

Zemljopis	Administrativna podjela •Gradovi •Klima •Jezera •Planine •Crnogorsko primorje •Boka kotorska •Otoci •Nacionalni parkovi

Povijest	Prevalitana •Crna Gora do dolaska Slavena •Dukljansko Kraljevstvo •Zetska država •Crnojevića država •Crna Gora pod osmanlijskom okupacijom (1498. – 1697.) •Crna Gora (1516. – 1852.) •Crnogorska država (1852. – 1918.) •Socijalistička Republika Crna Gora •Potres u Crnoj Gori 1979. •Referendum o državnosti Crne Gore 1992. •Republika Crna Gora (1992. – 2006.) •Srbija i Crna Gora •Referendum o neovisnosti Crne Gore 2006.

Politika i gospodarstvo	Predsjednici •Skupština Crne Gore •Predsjednici Vlade •Hrvatsko-crnogorski odnosi •Hrvati u Crnoj Gori •Crnogorsko-hrvatska granica •Oružane snage •Sudbena vlast •Gospodarstvo •Promet •Turizam •Crnogorska akademija znanosti i umjetnosti •Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti

Društvo, kultura i sport	Stanovništvo •Crnogorci •Crnogorski jezik •Kultura •Umjetnost •Obrazovanje •Religija •Kršćanstvo •Svjetska baština Crne Gore •Crnogorska kuhinja •Sport •Crna Gora na OI •Crnogorska nogometna reprezentacija •Crnogorska vaterpolska reprezentacija

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Crnogorci&oldid=6962114"

Skrivena kategorija:

Zaštićene stranice za neprijavljene suradnike

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp