Cijevi imaju običnokružni presjek, ali mogu biti ikvadratne,pravokutne, šesterokutne,eliptične. Svi navedeni presjeci, osim okruglog, rijetko se primjenjuju u brodogradnji i strojogradnji za protok medija.
Nazivni promjer je osnova zastandardizaciju cijevi. To je u pravilu svijetli promjer cijevi odnosno cijevnih elemenata, a označava se sDN.
Zalijevane cijevi, GRP cijevi i cijevi iznehrđajućeg čelika uvijek je unutarnji promjer jednak nazivnom promjeru (Du =DN).
Čelične bešavne cijevi proizvode se zbog različitihtlakova medija s tri, odnosno kod većih promjera s dvije različite debljine stijenke. Vanjski promjer je stalan, jer je standardiziran otvoromalata kojim se cijev izrađuje uvaljaonici i samim načinom proizvodnje, a unutarnji promjer se smanjuje za dvije debljine stijenke, koje mogu biti različite. Zato nazivni promjer čeličnih cijevi nije uvijek jednak unutrašnjem promjeru, već se sama oznaka odnosi na neki prosječni svijetli otvor.
Prirubnice, armatura, i cijevni pribor također su standardizirani prema nazivnom promjeru, čime je osigurana kompatibilnost u izradi i montaži cijevnih linija. Budući da su se razni promjeri do kraja 1980. često označavali i uinčima (1 inč = 25,4 mm), s takvim oznakama možemo se susretati i nadalje.[1]
Čelične bešavne cijevi proizvode se uvaljaonicama, atehnološki postupak sastoji se od tri koraka: izrade šupljeg tijela (čahure), izrade cijevi iz čahure i završne operacije. Najpoznatiji postupak dobivanja šupljeg tijela je tzv. Mannesmannov postupak pomoću para dvostrukihkonusnih valjaka kojirotiraju u istom smjeru. Između tihvaljaka propušta se užareni čeličniingot koji, osim rotacijskog, dobiva i translatorno (pravocrtno)gibanje izazvano međusobno kosim položajem valjaka. Zbog ta dva kretanja u sredini ingota dolazi do razdvajanjametala. U nastali otvor ulazi trn, tako da između trna i valjaka dolazi do valjanja stijenke čahure. Ovako obrađene čahure se nakon ponovnog zagrijavanja valjaju u bešavne cijevi, pri čemu se stijenke stanjuju, a cijevi istodobno izdužuju. Postupak se izvodi pomoću kalibriranih valjaka i trna. Razmak između valjaka određuje vanjski promjer cijevi, a promjer trna unutarnji. Završne se operacije izvode na hladnim cijevima, a sastoje se od smanjivanja (reduciranja) cijevi valjanjem, kalibriranja, ravnanja,rezanja i pakiranja.
Čelične šavne cijevi izrađuju se od valjanih čeličnih traka čija debljina odgovara debljini stijenke buduće cijevi, a širina njezinuopsegu. Traka se po dužiniprovlači kroz posebnu matricu koja joj daje oblik cijevi. Zatim slijedi uzdužnozavarivanje cijevi,kalibriranje, rezanje na potrebnu dužinu,normalizacija, sortiranje i pakiranje. Cijeli se postupak odvija automatski na automatiziranim proizvodnim trakama.
Cijevi se spajaju uzdužnim sučeljenimzavarivanjem. Cijevi velikog promjera, do 2020mm, i male debljine stijenke, ovako spojene, primjenjuju se u brodogradnji za izradu ispušnogcjevovodamotora s unutrašnjim izgaranjem.Čvrstoća šavnih cijevi manja je odčvrstoće bešavnih cijevi zbog spojnog mjesta, pa se upotrebljavaju uglavnom za izradu sporednih cjevovoda. Nisu prikladne za obradusavijanjem, jer postoji opasnost da pri tome popusti šav. Jeftinije su od bešavnih cijevi.
Bakar jematerijal maletvrdoće, vrlo dobretoplinske vodljivosti i vrlo otporan na utjecajkorozije. Ne podnosi visoke temperature, jer mu se tada čvrstoća naglo smanjuje. Bakrene cijevi proizvode se kao šavne ili bešavne. Šavne bakrene cijevi izrađuju se savijanjem bakrenog lima itvrdim lemljenjem, a bešavneizvlačenjem. Debljina stijenke iznosi 1 do 10 mm. Izvlačenje bakrenih (i ne samo bakrenih) cijevi malog promjera i velikih duljina izvodi se pomoću tzv. letećeg trna koji nema držača, već slobodno stoji u otvoru matrice pridržavan silamatrenja. Takve se cijevi isporučuju u kolutima. Bakrene cijevi su skuplje od čeličnih, ali je njihova ugradnja jednostavnija zbog njihove velike savitljivosti i time jednostavne prilagodbe oblika cijevi prostoru ugradnje.
Mjed ili mesing jeslitina bakra icinka, vrlo otporna prema koroziji i boljih mehaničkih svojstava od bakra. Kao i kod bakra, pri višim temperaturama mehanička svojstva mjedenih cijevi znatno opadaju. Danas je primjena mjedenih cijevi ograničena zbog uporabe novih materijala boljih osobina - CuNi (cunifer) cijevi.
AlMs slitina, je slitina od 76%Cu, 21,96%Zn, 2%Al i 0,04%As, poznata pod trgovačkim nazivom yorcalbro. Yorcalbro cijevi su vrlo otporne prema koroziji, jer se ubrzo nakon puštanja u rad, puput bakra, presvuku filmomoksida koji ih štiti od daljnje korozije. Otporne su prema djelovanjumorske vode, kao i prema djelovanjukiselina i svihnaftnih derivata.
CuNi slitina poznata je pod trgovačkim nazivom cunifer. Najčešće se upotrebljavaslitina sastavljena od 87,3%Cu, 10%Ni, 1,7%Fe i 1%Mn, a naziva se i cunifer 10. Osobine i mehanička svojstva tih cijevi slične su AlMs ili yorcalbro cijevima, ali im je cijena niža, pa se sve više upotrebljavaju za cjevovode koji su izloženi pojačanom djelovanju korozije (morska rashladna voda, grijanje tankova balasta, tekućeg tereta kodtankera, tankova taloga u strojarnici, cjevovod kondenzata,izmjenjivači topline). Udjeli željeza i mangana povećavaju otpornost cunifer cijevi premaeroziji i koroziji, a zahvaljujući visokom postotku bakra, cijevi koje su izložene djelovanju morske vode nisu jako obraštene.
Podnehrđajućim čelikom podrazumijeva sečelik čije trošenje zbog korozije nije veće od 0,1mm u godini dana, što omogućuje tanki film oksida kroma na površini čelika. Kod nehrđajućih čelika javlja se nekoliko tipova korozije, od kojih su neki vrlo brzi u svom djelovanju, tako da za vrlo kratko vrijeme može doći do jakog razaranja materijala i velikih šteta. Koriste se za izradu cjevovoda sistema tekućeg tereta na tankerima za prijevozkemikalija.
Dupleks čelici su čelici dvofazne strukture, tj. oni imaju podjednak udioaustenita iferita. Taj materijal otporan je na koroziju. Ubrodogradnji se koristi za izgadu cjevovoda radnehidraulike za pogon uronjenihcrpki tereta.
Vrlo važno svojstvoplastičnih cijevi jest njihova malagustoća, pa je cjevovod odPVC cijevi i do deset puta lakši od npr. čeličnog cjevovoda. Malamasa cijevi znatno utjece i na ekonomičnost proizvodnje, jer su troškoviprijevoza i uskladištenja mnogo niži, a ugradnja tih cijevi mnogo je lakša. Plastične cijevi otporne su prema morskoj i slatkoj vodi, kiselinama,lužinama,uljima, detergentima itd., a neotporne premabenzolu,acetonu i nekimugljikovodicima. Velika otpornost prema koroziji omogućuje njihovu oporabu gotovo u svim agresivnim sredinama, a da ih pri tome ne treba zaštićivati nikakvim zaštitnim premazima.Vijek trajanja cjevovoda od plastičnih cijevi vrlo je dug.
