Ovo je glavno značenje pojmaBosut. Za druga značenja pogledajteBosut (razdvojba).Bosut | |
|---|---|
| rijeka | |
 | |
| Položaj | |
| Države | Hrvatska,Srbija |
| Naselja | Vinkovci |
| Fizikalne osobine | |
| Duljina | 186km |
| Površina porječja | 3097km2 |
| Plovna od – do | 40 km prije ušća, za manje brodove |
| Tok rijeke | |
| Izvor | Spajanje vodotoka Bosut i Berave |
| • Nad. vis. | oko 90m |
| • Koord. | 45°05′46″N18°40′36″E / 45.09611°N 18.67667°E /45.09611; 18.67667 |
| Ušće | Bosut (Srbija) |
| • Koord. | 44°56'28,7"N, 19°22'14,5"E |
| Slijev | crnomorski |
| Ulijeva se u | ⤵Sava⤴Dunav→Crno more |
| Pritoci | Berava,Biđ,Spačva |
Bosut jeravničarska rijeka koja teče kroz istočnuHrvatsku i sjeverozapadnuSrbiju, uSlavoniji iSrijemu.Pritok je rijekeSave, ukupne duljine oko 186 km.
Korito počinje u blizini lijevoga nasipa Save izmeđuŽupanje iŠtitara (45°05′46″N18°40′36″E / 45.09611°N 18.67667°E /45.09611; 18.67667),[1] kao sadašnjikanal Bosut, a u prošlosti tu je postojala veza sa Savom.[2][3] U kanalu sada nema značajnog toka pa prvu vodu, a po nekima i ime, rijeka Bosut dobiva 2400 metara dalje, od rijeke (Istočne)Berave (45°06′59″N18°40′45″E / 45.11639°N 18.67917°E /45.11639; 18.67917).[4] Moguće je da je Bosut bio rukavac Save koji se spojio s Beravom ili je tu postojao rimski kanal koji je od Save vodio do Berave.[4] Usko se korito širi uCerni gdje u Bosut slijeva utječe rijekaBiđ (Bič).[4]
Za postanak i oblik Bosuta, Biđa i njihovih desnih pritoka najzaslužniji su visoki vodostaji Save i njezinih pritokaBosne iDrine. Odljevni vodotok imena Bosut nastao je u posljednjem zavoju velikih meandara Save, a navale vode uzrokovale su da se tok protegne na sjever sve doVinkovaca.[4] Do Vinkovaca širina mu naraste do oko 40 metara, a poslije njih dalje teče na jugoistok. KodLipovca se u nj ulijevaSpačva, potom ulazi uSpačvanski bazen sa značajnim kompleksom šumahrasta lužnjaka.[5] U Srbiji se kod mjestaBosuta ulijeva uSavu.
Tok Bosuta trom je jer teče kroz ravničarski kraj, što ga čini gotovo neprimijetnim u nekim dijelovima, osobito tijekom ljeta kad vodostaj može biti vrlo nizak.[4][6] Tomu svjedoči i izvor imena naturskome jeziku:boš za prazan ili pust isut za vodu.[7][1] Da mu dno nije muljevito i ilovnato moglo bi ga prelaziti kolima.[4] Zbog takvoga toka rijeka ima specifičan ekosustav, bogat ribom[8] i močvarnim biljem te dubokom naslagom mulja od njihova truljenja.[6] Kod Vinkovaca voda se zadržava branom, a porječje je puno kanala za odvodnjavanje.[8]
Plinije Stariji (III. 148) spominje ga kaoBasuntius, s postajomad Basante; to ime izvode iz indoeuropskog korijenabhog- zapotok.[9] Priča se da su stariRimljani znali kazati kako u svom Carstvu imaju rijeku koja dopodne teče na jednu stranu, a popodne na drugu, a misli se na Bosut, koji ponekad tako mirno teče da se i malimvjetrom voda pokrene u jednom ili drugom smjeru.[nedostaje izvor]
Iako nije velik plovni put, Bosut je od povijesne važnosti za poljoprivredu i ribarstvo.[8] U prošlosti je bio ključan za navodnjavanje i opskrbu vodom okolnih naselja. Danas se koristi uglavnom za sportski ribolov (som,šaran,štuka), a područje uz rijeku privlači ljubitelje prirode zbog bogate flore i faune.[8]
Naselja kraj Bosuta jesuGradište,Cerna,Andrijaševci,Rokovci,Vinkovci,Privlaka,Nijemci,Podgrađe,Apševci,Lipovac,Batrovci,Morović,Višnjićevo iBosut.
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temiBosut |