Ovo je glavno značenje pojmaBob. Za druga značenja pogledajteBob (razdvojba).
Bob je zimskisport u kojem se natjecatelji pokušavaju u što kraćem vremenu spustiti po dogovorenoj zaleđenoj stazi u specijalnim aerodinamičnim sanjkama, koje se također nazivaju bob. Bob je standardni sport naZimskim olimpijskim igrama od1924. godine.
Bob kao sport je prvi puta prikazan uŠvicarskoj, krajem19. stoljeća. Prva natjecanja su se državala na zaleđenim cestama. U početku su se natjecala 5-6 člana posade u jednom bobu, da bi kasnije bile propisane dvije discipline: bob četverosjed i bob dvosjed.
1923. godine je osnovana Međunarodna bob federacija ili kraće FIBT (kratica odfrancuskog nazivaFédération Internationale de Bobsleigh et de Tobogganing). Već naZOI 1924. uvrštena je disciplina boba četverosjeda, a naZOI 1932. i disciplina dvosjeda, i to samo za muškarce. Te su dvije discipline bile u programu svih Igara od tada, osim naZOI 1960. kada je bob bio privremeno izvan programa. Žene su se u olimpijska natjecanja uključile u disicplini dvosjed naZOI 2002.
Osim na Zimskim olimpijskim igrama natjecanja u bobu se održavaju kroz Svjetska i Europska prvenstva, te Svjetski kup. Najuspješnije nacije u bob natjecanjima suŠvicarska,Njemačka, iKanada, a dobre predstavnike povremeno imaju iItalija,Rusija,SAD iAustrija.
Dvije su discipline boba: četverosjed i dvosjed. Dok se muškarci natječu u obje discipline, žene se natječu samo u dvosjedu. Za svaku disciplinu su strogo propisane dimenzije boba:
maksimalna duljina boba od 3,8 m (četverosjed) odnosno 2,7 m (dvosjed)
maksimalna težina uključujući posadu 630 kg (četverosjed) odnosno 390 kg (dvosjed) te 340 kg (ženski dvosjed)
Da bi postigli dozvoljenu maksimalnu težinu posada smije u bob dodati odgovarajući broj metalnih utega. Razlog je naravno taj što teži bob postiže veću brzinu spuštajući se stazom. Prije uvođenja pravila o maksimalnoj težini u bobu su u pravilu nastupali teži natjecatelji.
Posada se sastoji od pilota, kočničara te u slučaju četverosjeda još dva člana posade. Za uspješan nastup potrebna je snaga i brzina posade prilikom inicijalnog guranja boba, te kasnije pilotova umješnost koji treba na stazi pronaći optimalnu putanju te u što kraćem vremenu proći stazu pazeći pri tome da se ne dogodi prevrtanje ili izletanje iz staze. Kočničar zaustavlja bob nakon prolaska kroz cilj, dok kočenje na samoj stazi nije dozvoljeno.
Bob staza je idealno duljine od 1200 do 1300metara, uz petnaestak zavoja. Na većini staza se postižu brzine i do 130 km/h! Danas je u svijetu u pogonu svega 13 licenciranih bob staza:
