Biskra (arapskiبسكرة;berberski:
Tibeskert) je grad uAlžiru i sjedišteprovincije Biskra. Godine 2007. je imao 207.987 stanovnika.
U rimsko doba je bio poznat kaoVescera.[1] Rimljani su ga osvojili oko 200. u doba caraSeptimija Severa kada je bio pripojen provincijaNumidija. Otada je važan kao granično uporište svih država koje su vladale Alžirom. Povjesničari vjeruju da je njegovo ime vulgarizirani oblik izrazaAd Piscīnam ("napiscīni"), što je sugeriralo značajne kanale za navodnjavanje i vodovod.
Biskra predstavlja glavno naselje saharskeoaze kojoj vodu daje obljižniOued Biskra. Željeznicom je spojen s drugim dijelovima Alžira te predstavlja omiljeno zimovalište. U blizini se uzgajavoće, posebnodatulje imasline.
Mađarski skladateljBéla Bartók je posjetio Biskru i tamo 1913 snimao glazbu tamošnjih domodrodaca.
Biskra je poznata kao mjesto radnjeAmoralista, romanaAndre Gidea iz 1902.
| Godina | Stanovništvo[2] |
|---|---|
| 1901 | 7.500 |
| 1911 | 20.000 |
| 1926 | 22.000 |
| 1931 | 18.900 |
| 1936 | 21.300 |
| 1948 | 36.400 |
| 1954 | 52.500 |
| 1966 | 59.300 |
| 1977 | 77.000 (grad) 90,500 (općina) |
| 1987 | 128,300 |
| 1998 | 177,600 |
|journal= (pomoć) | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temiBiskra |