Ovaj sastav i omjer je korišten od početka uKini, gdje je i izmišljen. Smatra se prvim eksplozivom i prvom pirotehničkom mješavinom.
Kroz povijest su se mijenjali sastojci baruta i način izrade. U svojim počecima, barut se radio u velikim količinama, jer je bio jedni do tada poznati eksploziv i često se koristio. Pošto je pravljenje i izrada baruta dosta opasan i rizičan posao, da se smanji mogućnost od zapaljenja miješan je s etanolom.
Izmislili su ga kineskialkemičari u9. stoljeću, iako se pretpostavlja da je već znan od prije, od160. –122. pr. Kr. Po tradiciji ugljen je rađen od drvetabreze, ali se može koristiti ilijeska,bazga ilibor (češeri). U osnovi, barut je mješavina kalijevog nitrata, sumpora i ugljena, ali se umjesto njega u mnogimpirotehničkim smjesama koristi išećer. Kalijev nitrat služi kaooksidans, a sumpor osigurava stabilnu reakciju. Ugljik i kisik stvaraju reakcijomugljični dioksid i energiju. NO3, S i C (nitrat (u ovom kontekstu kalijev nitrat-KNO3), sumpor i ugljik (ugljen iz drva, s visokim udjelom ugljika u sebi)) zajedno reagiraju stvarajućidušični i ugljični dioksid, tekalijev sulfid. Reakcija izgaranja ne može se prikazati točnom kemijskom jednadžbom.
Ima široke primjene u pirotehnici. Od svih vrsta eksploziva barut reagira najsporije. Vrlo je osjetljiv na mehaničke impulse. Osjetljivost mu je na udar i trenje u razini osjetljivosti jakih sekundarnih eksploziva, heksogena i oktogena. Posebice ga karakterizira velika osjetljivost na plamen i iskru. Zbog takvih svojstava rad s crnim barutom zahtijeva primjenu strogih mjera pirotehničke sigurnosti, posebno usmjerenih na sprječavanje stvaranja uvjeta koji bi mogli izazvati nastanak iskre (trenje, statički elektricitet i sl.). Zbog izvanredno velike osjetljivosti na iskru i plamen, velike brzine pripaljivanja i sagorijevanja kod nižih tlakova, crni je barut našao veliku primjenu u streljivu. Unatoč nekim nedostacima (u prvom redu velikoj higroskopnosti), crni barut je i danas nezamjenljiv u izradi sporogorećeg štapina, pripala za barutna punjenja i različite pirotehničke smjese, zatim za izradu vježbovnih sredstava, i sl. Donedavno se crni barut primjenjivao i za izradu usporivača, npr. usporivača za upaljač ručne bombe.
Temperatura izgaranja je oko 2400 °C, a brzina izgaranja je oko 340 m/s uz oslobađanje energije od 720 kcal/kg.
