Rijeka Baro | |
|---|---|
| rijeka | |
 Rijeka Baro kod gradaGambela | |
 Porječje Sobata | |
| Položaj | |
| Države | |
| Naselja | Gambela |
| Fizikalne osobine | |
| Duljina | 306km |
| Površina porječja | 41400km2 |
| Istjek | |
| • Prosječni | 241m3 |
| Plovna od – do | odSobata doGambele |
| Tok rijeke | |
| Izvor | |
| • Koord. | 8°14′29″N34°57′38″E / 8.241389°N 34.960556°E /8.241389; 34.960556 |
| Ušće | |
| • Koord. | 8°26′05″N33°13′13″E / 8.434611°N 33.220194°E /8.434611; 33.220194 |
| Ulijeva se u | Sobat |
| Pritoci | Alvero i Jikavo |
  izvor  ušće Baro na zemljovidu Južnog Sudana  | |
Baro (znana i kaoAnuak iUpeno) jerijeka na jugozapaduEtiopije koja označava granicu saSudanom. Od svog izvora naEtiopskoj visoravni teče pravilno prema zapadu 306 km kako bi se spojila s rijekomPibor. Ušće rijeka Baro i Pibor (gotovo na samoj sudanskoj granici) označava početak rijekeSobat, pritokaBijelog Nila.[1]
Rijeka Bara nastaje spajanjem dviju rijeka, Birbir iGeba, istočno od mjesta Metu uzoni Ilubabor (regija Oromia). Nakon toga rijeka teče na zapad krozregiju Gambela do spoja s rijekom Pibor, tako nastaje rijekaSobat. Najznačajniji su pritoci rijeke Baro rijeke Alvero i Jikavo.
Površina je porječja rijeke Baro i njezinih pritoka 41 400km². Prosječni je godišnji istjek na ušću 241 m³/s.[2]
Od svih je pritoka rijekeSobat Baro daleko najveći: donosi 83 % vode u Sobat. Tijekom kišne sezone, koja traje od lipnja do listopada, rijeka Baro sama daje oko 10 % vodaNila. Međutim, za sušnog je razdoblja (ostatak godine) vodostaj Bara vrlo nizak.[3]
Rijeka Baro jedina je plovna rijeka u Etiopiji, a najznačajniji je veći grad na njezinu tokuGambela koji je bio značajna riječna luka od1907. sve do1990-ih kad je zbog građanskih ratova u Etiopiji i Sudanu potpuno obustavljen riječni promet između te dvije zemlje.
Na rijeci Baro izgrađen je drugi po veličini most u cijeloj Etiopiji sa svojih 305 metara.[4]
Granica između Sudana i Etiopije ustanovljena je1899. i uglavnom se držala rijeke Baro. Nju su odredilibritanskibojnici H.H. Austin i Charles W. Gwynn.[5] Oni nažalost nisu poznavali prilike u kraju kojem su krojili sudbinu. Nisu poznavali ni sastav stanovništva ni njihove jezike, a imali su i vrlo skromne zalihe pa im se žurilo.
Umjesto da graničnu liniju odrede na temelju etničkih skupina i njihovih povijesnih područja, oni su se uglavnom pri određivanju granice držali prirodnih granica koje je tvorilo korito rijeke Baro. Ova je granica potvrđena Anglo-etiopskim ugovorom1902. i ostala je do danas. Zbog te granice izbijaju brojni sukobi između Etiopije i Sudana.[6]
Vittorio Bottego, koji je istraživao tok rijeke Baro i okolni kraj kasnih1890-ih, predložio je da se rijeka nazove potalijanskomadmiralu Simoneu Arturu Saint-Bonu (1823. – 1892.)[7]
Talijanski pustolov L. Usoni neuspješno je tražio zlato po rijeci Baro i nakon toga1952. napisao knjigu o svojim dogodovštinama.
