Ovo je glavno značenje pojmaBarcelona. Za druga značenja, pogledajteBarcelona (razdvojba).
Barcelona, glavni gradšpanjolske autonomne pokrajineKatalonije i glavno trgovačko i industrijsko središte uŠpanjolskoj, jedna od najvećih luka i najveći grad naSredozemnom moru. Urbano područje grada se proteže izvan granice gradske uprave na područje oko 803km² i ima preko 4.200.000 stanovnika, što ga čini šestim metropolskim područjem u Europi.
Barcelona je smještena u maloj obalnoj nizini nedaleko odfrancuske granice u podnožju planine Collserola.
Barcelona je danas važno kulturno središte i jedna od vodećih turističkih destinacija s bogatom kulturnom baštinom. Barcelona je, nakonPariza,Londona iRima, četvrti grad po posjećenosti u Europi, te je, s 5 milijuna turista godišnje, najpopularnije turističko odredište u Španjolskoj.
Osnutak Barcelone je opisan dvjemalegendama. Prva kao osnivača grada spominjemitskog grčkog junakaHerkulesa, 400 godina prije osnutkaRima. Druga spominjekartažaninaHamilcara Barcu,Hanibalovog oca, koji je u 3. st. pr. Kr. gradu dao imeBarcino, prema imenu svoje obitelji. Doista, ime Barcelone potječe od staroiberskogfeničanskog (kojim su se služiliKartažani)Barkeno, što je ostalo zapisanolevantsko-iberskim pismom na drevnom novčiću -,[1]
Grčki izvori ga zovuΒαρκινών,Barkinṓn, a nakon rimskog osvajanja oko15. pr. Kr.,Rimljani u njegovu središtu (Mons Taber) stvaraju vojnu utvrdu (castrum) i nazivaju gaBarcilonum iBarceno. Vremenom se mjesto razvilo u snažnu trgovačku kolonijuColonia Faventia Julia Augusta Pia Barcino ili Colonia Julia Augusta Faventia Paterna Barcino od koje je veći grad bio samo obližnjiTarraco (današnjaTarragona). Grad je rastao oko luke i bio je izuzet od carskih poreza, te je kovao svoj novac od kojega je sačuvan onaj s likom caraGalbe iz 3 god. pr. Kr.
Grad su osvojiliVizigoti početkom 5. stoljeća i postao je prijestolnicom cijeleHispanije. U ranom 8. stoljeću zauzimaju gaArapi, ali je već 801. godine osvaja gaLudovik I. Pobožni, sinKarla Velikog, koji osniva "Hispansku Marku" (Marca Hispanica) kao grofoviju kojom su vladaligrofovi Barcelone.
Grofovi Barcelone su postali iznimno neovisni i proširili su svoj teritorij na cijelu Kataloniju. Godine1137., Aragon iGrofovija Barcelona su se spojili upersonalnu uniju vjenčanjem grofa Ramona Berenguera IV. i Petronille Aragonske, čiji je sin,Alfonso II. Aragonski, zavladaoAragonskim kraljevstvom 1162. godine Aragonsko Kraljevstvo je dominiralo Sredozemljem, s prekomorskim teritorijem uNapulju iSiciliji, ali i uAteni u 13. stoljeću. Stvaranjem dinastijskih veza sKastiljom u 13. stoljeću započelo je opadanje moći Barcelone.
VjenčanjeFerdinanda II. Aragonskog sIzabelom I. Kastiljskom ujedinjene su dvije kraljevske loze i središte kraljevstva postajeMadrid. Financijsku važnost Barcelone, kao luke na Sredozemlju, dokrajčila jekolonizacijaAmerike čime se trgovina prebacila naAtlantik. No, Barcelona je postala središte katalonskog separatizma od Katalonske bune (1640. – 52.) protivFilipa II. Velikakuga 1650. – 54. godine prepolovila je broj stanovnika, aNapoleonski ratovi su je opustošili.
Početkom 19. stoljeća započinje industrijalizacija i obnova Barcelone koja koncem stoljeća proživljava svoje zlatno doba. Grad je tijekomŠpanjolskog građanskog rata podržavao Republikansku vladu i nakon njenog pada ostao je u nepovoljnom položaju tijekomFrancove diktature. Autonomne institucije Katalonije su ukinute, a uporabakatalonskog jezika potiskavana. Barcelona je ostala drugi grad po veličini u Španjolskoj u izrazito industrijski razvijenom području koje se, usprkos ratnim stradanjima, uporno razvijalo. Zbog toga se u Barcelonu naseljavaju stanovnici siromašnijih pokrajina (Andaluzija,Murcija,Galicija), a grad se dalje urbanizira.
Olimpijske igre1992. godine dale su poticaj daljnjem razvitku današnjem europskom velegradu.
Neke važne rimske ruševine se nalaze iznad današnjeg trgaPlaça del Rei, a u planu starog grada se i danas može prepoznati tipična rimska mrežastaurbanizacija. Dio rimskih zidina je uklopljen u katedralu koja je osnovana 343. godine osnutkom biskupije.
Središte starog grada činisrednjovjekovna jezgra (Gotička četvrt,katalonskiBarri Gòtic), sa spletom uskih krivudavih uličica; na najvišoj točki staroga grada uzdiže sekatedrala iz14. i15. stoljeća, sjajan primjerak katalonske gotike. Središte grada spojeno je s novijim četvrtima.
Središte novog grada je trgPlaça Catalunya od kojeg se prema obali spušta slikovita ulicaLa Rambla. Na gornjem dijelu avenijeAvinguda Diagonal je trgovačko središte grada. Barcelona ima 4,5km plaža od kojih je najstarija i najvećaBarceloneta duljine 1,100 m. Barcelona ima 68 parkova od kojih 11 povijesnih, 5 botaničkih, 6 šumskih i 45 gradskih. Od njih je najvećiMontjuïc, a najslavnijiParc Güell, arhitektaAntonija Gaudíja. Samo gradski parkovi prekrivaju 20% gradske površine.
Kao sjedište Katalonije, u Barceloni je smještena katalonska uprava (Generalitat de Catalunya) koja sa svojom izvršnom vladom, parlamentom i vrhovnim sudom, uživa visoki stupanj autonomije od Španjolske. Grad je također upravno središteprovincijeBarcelona i istoimenog okruga (comarca).
Barcelona ima umjerenumediteransku klimu s ljetom koje traje oko 6 mjeseci (od svibnja do rujna), iako su temperature i u travnju često iznad 20°C. Zime su blage s prosječnom temperaturom preko 14.5°C danju i 5.5°C noću, od prosinca do ožujka.
Barcelona jevelegrad svjetskog gospodarstva, međunarodne trgovine, medija, zabave, umjetnosti, obrazovanja i turizma. Središte je gospodarstva Katalonije, i šire, koje se konstantno razvija, a njezina četvrtDiagonal Mar i el Front Marítim del Poblenou je i financijsko središte.
Barcelona se nalazi na četvrtom mjestu po bogatstvu uEuropskoj uniji premaBDP-u koji iznosi oko 35,975€ (44% viši od EU prosjeka), i s proračunom od 177 milijardi €, na 35. mjestu je u svijetu.
Kao tržišna marka (brand), grad je 3. najuspješniji u Europi, i po reputaciji i primanjima.
U Barceloni je jedna od glavnih europskihluka na Sredozemlju, a u gradu se nalazi Međunarodnazračna luka kroz koju godišnje prođe 30 milijuna putnika. Grad ima razvijenu mrežu prometnica, ali ivlak velikih brzina kojim je povezan sFrancuskom iPortugalom.
.svg)
