Bakanalije su bile popularni, neslužbeni i privatno organiziranirimski festivali u čast rimskom boguBacchusu, temeljeni na raznim ekstaznim elementima grčkihdionizijskih festivala. Gotovo je sigurno da ih se povezivalo s izvorno rimskim kultom bogaLibera te da su se počeli izvoditi u Rimu oko 200. g. pr. Kr. Kao i kod drugihmisterijskih kultovaantičkoga doba (u kojima bi mogli sudjelovati samoinicijanti, tzv.mystai), ne zna se mnogo o obredima vezanima uz bakanalije. Iz povijesnih je izvora poznato da su bile popularne i dobro organizirane diljem središnjeg i istočnogApeninskog poluotoka.[1][2][3]
Rimski povjesničarTit Livije zapisao je skandaliziran i živopisan opis bakanalija koji sadrži opise obreda pod utjecajem ludila; nasilne seksualne inicijacije bez obzira na spol, dob ili društveni stalež. Livije kult predstavlja kao krvožedni instrument urote protiv rimske države. Iskazuje da je potvrđeno oko sedam tisuća vođa i pripadnika kulta, od kojih je većina pogubljena. Livije je pri tome smatrao da je skandal s bakanalijama bio jedan od dokaza o nezaustavnojmoralnom propadanju Rima. Suvremeni povjesničari, međutim, smatraju da je Livijev opis potencijalno nepouzdan zbog njegovih političkih i socijalnih konzervativnih stavova.[1][4]
Kult nije bio zabranjen. Pokušajisenata 186. godine da reformira bakanalije (lat.Senatus consultum de Bacchanalibus) odnosili su se na njihovu veličinu, organizaciju i svećeništvo te propisivali smrtne kazne u slučaju nepoštivanja procedure.[2][5] Motivacija za takav zakon vjerojatno nisu bile glasine koje je opisivao Livije, već težnja senata za osnaživanjem svoje civilne, moralne i vjerske vlasti nad Rimom i njegovim saveznicima nakon društvene, političke i vojne krize nastale poDrugom punskom ratu (218. – 201. g.).[6][7] Moguće je da su se reformirane bakanalije pripojilefestivalima u čast boga Libera (lat. mn.Liberalia), s obzirom da je u kasnijem razdoblju Rimske republike (od 133.) došlo do sinonimizacije Bacchusa, Libera i Dioniza, a njihovi su misterijski kultovi opstali sve do dobaPrincipata.
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
