Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
WikipedijaSlobodna enciklopedija
Traži

Baeza

Koordinate:37°59′N3°28′W / 37.983°N 3.467°W /37.983; -3.467
Izvor: Wikipedija
Baeza

Trg Katedrale u Baezi
DržavaŠpanjolska
Autonomna zajednicaAndaluzija
PokrajinaJaén

Vlast
 • GradonačelnikLeocadio Marín Rodríguez (PSOE)

Površina
 • Ukupna194.3 km²
Visina769 m
Koordinate37°59′N3°28′W / 37.983°N 3.467°W /37.983; -3.467

Stanovništvo (2011.)
 • Entitet16.411
(84,46 stanovnika/km²)

Vremenska zonaSrednjeeuropsko vrijeme (UTC+1)
 • Ljeto (DST)Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2)
Poštanski broj23440
Stranicawww.baeza.net
Zemljovid

Položaj Baeze u Jaénu i Andaluziji

Baeza je grad u provincijiJaénšpanjolske autonomne zajedniceAndaluzije. Baeza se nalazi na liticama planinskog vijenca Loma de Baeza, između rijeke Guadalquivir na jugu i njene pritoke Guadalimar na sjeveru. Zajedno sa susjednim gradomÚbedom uživao je naklonost bogatih obitelji koje su izgradile brojnerenesansne palače i crkve koje su izvrsno sačuvane. God. 2003. njihova povijesna središta su upisana naUNESCO-ovpopis mjesta svjetske baštine u Europi.[1]

Plaza del Pópulo s lavljom česmom i gradskim vratima Ubeda

Povijest

[uredi |uredi kôd]
Jaénska vrata i Villalarski slavoluk

Za vrijemeRimskog Carstva grad se zvaoBeatia (latinski: Ljepotica), a tijekomsrednjeg vijeka bio je razvijenimaurski grad za koji se vjeruje da je imao oko 50.000 stanovnika. Iz tog vremena sačuvana su gradska vrataCórdoba iÚbeda, te luk Baeza, koji su bili dio maurskih utvrdbenih gradskih zidina.

TijekomrekonkvisteFerdinand III. Kastiljski ("Sveti") je 1233. godine grad oteo od muslimanskih vladara i jedno vrijeme su u njemu u suživotu živjeli iMuslimani,Židovi iKršćani. Sukobi lokalnih plemića u 14. i 15. stoljeću su otežavali njegov razvoj, no te sukobe su okončali kršćanski vladari Kastilje koji gradu daju određene privilegije, s obzirom na to da se nalazio na granici muslimanske Granade i kršćanskog kraljevstvaKastilja-La Mancha. Prije svega naselili su stanovništvo izLeóna iKastilje, a osnovano je i upravno vijeće "Fuero de Cuenca" od srednjeg plemstva, koje se borilo za dvorsku službu.

Tijekom 16. stoljeća, Baeza i susjedna Úbeda su se razvijale zahvaljujući proizvodnji tkanina, te su lokalni plemići zaposlili slavne arhitekte (kao što jeAndrés de Vandelvira) da im u gradu izgrade nove palače, crkve i javne trgove u modernom talijanskom stilurenesanse.

Tijekom 17. stoljeća, zbog gospodarskog pada, grad se prestao razvijati i nisu nicale nove građevine, te je grad ostao primjerom renesansne arhitekture.

Znamenitosti

[uredi |uredi kôd]
Romanička ulica prema tornju sveučilišta

U gradu se nalazi mnogo spomenika i građevina od povijesnog i umjetničkog značaja, od kojih su gotovo svi u renesansnom stilu. God. 2003. godine postali suUNESCO-ovasvjetska baština, zajedno s povijesnim središtem gradaÚbeda.

Najznamenitiji su:

  • Gradska vijećnica (Ajuntamiento) se sastoji od dvije građevine upleterskom stilu spojenelukom.
  • Staro sveučilište (Antigua Universidad) je osnovano 1538. godine i danas je ljetna škola priSveučilištu u Granadi.
  • Gospina katedrala je izgrađena prekomaurskedžamije 1227. godine i njen najstariji dio je donji dio zvonika s tri islamsa luka. Obnovljena je 1529. godine ugotičkom stilu s tri broda, pilastrima i križnim svodom. Toranj je obnovljen 1549., a kapela sv. Mihovila dodana 1560. godine. ArhitektAndrés de Vandelvira je završio cijeli kompleks u renesansnom stilu.
  • Slavoluk Villalara (Arco de Villalar) je podignut 1521. godine nakon bitke za Villalar.
  • Palacio de Jabalquinto ima ulazna vrata okružena s dva kružna pilastra s pleterskimkapitelima, i bogatim dekoracijama između njih, te renesansno dvorište ibarokno stubište.
  • Romanička crkva sv. Križa (Santa Cruz) ima tri broda, polukružnu apsidu ivizogotski luk na jednom bočnom zidu.
  • TrgoviPlaza de España i Paseo de la Constitucíon
  • Kapela sv. Franje iz 1538. godine je nedovršena renesansna građevina.
  • Gotička crkva sv. Pavla ima renesansniportal, tri broda i gotičke kapele.
  • Vrata Ubede imaju samo jedan od izvorna tri luka.
  • Fontana Djevice Marije iz 1564. god.
  • Fontana lavova je donesena iz rimskog gradaCástulo i vjeruje se da predstavlja Hilmiceu, ženu kartaškog vođeHanibala.
  • Sjemenište sv. Filipa Nerija iz 1660. godine.
  • Ulaz u Staro sveučilište
    Ulaz u Staro sveučilište
  • Crkva sv. Križa (13. st.)
    Crkva sv. Križa (13. st.)
  • Kolegij sv. Ignacija
    Kolegij sv. Ignacija
  • Gospina katedrala
    Gospina katedrala
  • Unutrašnjost katedrale
    Unutrašnjost katedrale
  • Pročelje palače Jabalquinto
    Pročelje palačeJabalquinto
  • Balkon stare gradske vijećnice
    Balkon stare gradske vijećnice
  • Palača pravde, bivša klaonica iz 16. st.
    Palača pravde, bivša klaonica iz 16. st.
  • Oltar crkve Karmelićanskog samostana Utjelovljenja
    Oltar crkve Karmelićanskog samostana Utjelovljenja
  • Procesija za Veliki tjedan

Slavni stanovnici

[uredi |uredi kôd]

Bilješke

[uredi |uredi kôd]
  1. UNESCO: Renesansni monumentalni kompleksi u Úbeda i Baeza
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temiBaeza

Vanjske poveznice

[uredi |uredi kôd]
v • u
Svjetska baština u Španjolskoj
Kulturna baština (43)
Sveučilište i povijesna župaAlcalá de Henares (1998.)  ·Alhambra,Generalife iAlbayzin uGranadi (1984.)  ·ŠpiljaAltamirai paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.)  ·Nalazište dolmena u Antequeri (2016.)  ·Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.)  ·Kulturni krajolikAranjuez (2001.)  ·Arheološki lokalitetAtapuerca (2000.)  ·Stari gradÁvilas crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.)  ·Palau de la Música Catalana iHospital de Sant Pau uBarceloni (1997.)  ·Biskajski most (2006.)  ·Katedrala u Burgosu (1984.)  ·Stari gradCáceres (1986.)  ·Povijesno središteCórdobe (1984.)  ·Zidine povijesnog gradaCuenca (1996.)  ·Zasad palmi (Palmeral) uElcheu (2000.)  ·El Escorial (1984.)  ·Paleolitska umjetnostFoz Côa iSiega Verde1) (1998.)  ·Djela Antonia Gaudija (1984.)  ·Herkulov toranj (2009.)  ·Las Médulas (1997.)  ·Llotja de la Seda(Postaja za razmjenu svile) uValenciji (1996.)  ·Rimske zidineLuga (2000.)  ·Kalifatski gradMedina Azahara (2018.)  ·Arheološki kompleksMérida (1993.)  ·Spomenici Kraljevine AsturijeuOviedui okolici (1985.)  ·Paseo del Prado iBuen Retiro, krajolik umjetnosti i znanosti (2021.)  ·Put Svetog Jakova2) (1993.)  ·Samostan Poblet (1991.)  ·Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.)  ·Stari gradSalamanca (1988.)  ·San Cristóbal de La Laguna (1999.)  ·SamostaniSan Millán Yuso i Suso (1997.)  ·Kraljevski samostanSanta Maria de Guadalupe (1993.)  ·Stari gradSantiago de Compostela (1985.)  ·Stari gradSegoviasakveduktom (1985.)  ·Kulturni krajolik gorjaSerra de Tramontana (2011.)  ·Katedrala,AlcázariArchivo de IndiasuSevilli (1987.)  ·Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.)  ·Arheološki kompleksTàrraco (2000.)  ·Stari gradToledo (1986.)  ·Renesansni spomenički kompleksiÚbedaiBaeza (2003.)  ·Katalonske romaničke crkve dolineVall de Boi (2000.)
Francuska zastava
Prirodna baština (4)
Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe4) (2017.)  ·Doñana (1994.)  ·Nacionalni parkGarajonay (La Gomera,Kanari) (1986.)  ·Nacionalni parkTeide (Tenerife,Kanari) (2007.)
Mješovita baština (2)
Ibiza(bioraznolikost i kultura) (1999.)  ·Pireneji-Monte Perdido2) (1997.)
Nematerijalna svjetska baština (13)
Misterij Elxa (2008.)  ·Flamenko (2010.)  ·Katalonski ljudski tornjevi (2010.)  ·FestivalFallesu Valenciji (2016.)  ·Festivalla Mare de Déu de la Salutu Algemesí (2011.)  ·Mediteranska prehrana3) (2010.)  ·FestivalPetum u Bergi (2008.)  ·Festival otvorenih dvorišta u Córdobi (2012.)  ·Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.)  ·Sibilina pjesmanaMajorci (2010.)  ·Zviždući jezikSilbo Gomeroskanarskog otokaLa Gomera (2009.)  ·Sokolarstvo5) (2010.)  ·Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

1) Zajedno sPortugalom 2) Zajedno sFrancuskom 3) Zajednička svjetska baštinaCipra,Grčke,Hrvatske,Italije, Španjolske,Maroka iPortugala 4)  Zajednička svjetska baština 12 zemalja[1] 5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja[2] 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Baeza&oldid=6919308"
Kategorije:
Skrivene kategorije:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp