Azbuka (az ibuki – naziv prva dva slova u poretku) jeglagoljička i staraćirilična abeceda. Nazivi slova predstavljaju riječi koje tvore dugumnemotehničku rečenicuazъ buky vĕdĕ glagoljǫ dobrĕ jestъ živĕtĕ… – »ja slova znajući govorim dobro je živjeti…«
Glagoljica i ćirilica su usko povezane – dijele nazive slova i uglavnom poredak. Neka slova su imala i brojčanu vrijednost, koja se malo razlikuje između ta dva pisma.
Nazivi slova su originalno na staroslavenskom, i ne navode se svugdje u istom obliku. Tako se slovovĕdĕ ponegdje naziva ivĕdi.
Pojedina imena prilagođavana su kasnijem jezičnom razvoju u različitim sredinama koje su koristile glagoljicu i ćirilicu, pa je tako npr.črьvь uhrvatskom daločrv, ubugarskomчръв –črăv, a uruskomчервь –červ´.[1]
Poredak varira u literaturi,[2] za glagoljicu uglavnom za slovačrv,ci,ša,šta, te zaus,jus,es,jes.
Ćirilica je naslijedila brojčane vrijednosti izgrčkog pisma, a glagoljica ima redom dodijeljene. Međutim, većina se vrijednosti poklapa. U literaturi postoje male razlike oko dodjele većih brojčanih vrijednosti u glagoljici (iznad 1000).[1]
Kada su se slova glagoljice koristila za zapis brojeva, pisala su se između posebnog znaka, tzv.ano teleia [srednje točke,· (Unicode U+0387)].
Sljedeća tablica je sažeti pregled glagoljice i stare ćirilice, prateći poredak glagoljice. Slova se mogu podijeliti u tri skupine:
Imena u tablici su usporedno staroslavenska (kosim slovima) i kroatizirana.
| Ime[a] | Glagoljica | Ćirilica | Izgovor (IPA) | Slovo u hrvatskoj latinici | ||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| obla | uglata | broj | stara | broj | današnja | |||
| azъaz |  |  | 1 |  | 1 | А а | /a/ | a |
| bukybuki |  |  | 2 |  | 2 | Б б | /b/ | b |
| vĕdĕvjedi |  |  | 3 |  | В в | /v/ | v | |
| glagoljǫglagolju |  |  | 4 |  | 3 | Г г | /g/ | g |
| dobrĕdobrje |  |  | 5 |  | 4 | Д д | /d/ | d |
| jestъjest |  |  | 6 |  | 5 | Е е | /ɛ/ | e |
| živĕtĕživjeti |  |  | 7 |  | Ж ж | /ʒ/ | ž | |
| Ʒĕlodzjelo |  |  | 8 |  | 6 | Ѕ ѕ (makedonska ćir.) | /dz/ | dz |
| zemlizemlji |  |  | 9 |  | 7 | З з | /z/ | z |
| ïžeiže |  |  | 10 |  | 8 | И и | /i/ | i |
| ii |  |  | 20 |  | 10 | І і (bjeloruski i ukr.) | /i/ | i |
| g’ervьđerv |  |  | 30 |  | srpskiЋ ћ iЂ ђ | /g'/ | ć iliđ | |
| kakokako |  |  | 40 |  | 20 | К к | /k/ | k |
| ljudьjeljudje |  |  | 50 |  | 30 | Л л | /l/ | l |
| myslitemislite |  |  | 60 |  | 40 | М м | /m/ | m |
| našьnaš |  |  | 70 |  | 50 | Н н | /n/ | n |
| onъon |  |  | 80 |  | 70 | О о | /ɔ/ | o |
| pokojьpokoj |  |  | 90 |  | 80 | П п | /p/ | p |
| rьcirci |  |  | 100 |  | 100 | Р р | /r/ | r |
| slovoslovo |  |  | 200 |  | 200 | С с | /s/ | s |
| tvrьdotvrdo |  |  | 300 |  | 300 | Т т | /t/ | t |
| ukъuk |  |  | 400 |  | 400 | У у | /u/ | u |
| frъtъfrt |  |  | 500 |  | 500 | Ф ф | /f/ | f |
| hĕrъhjer |  |  | 600 |  | 600 | Х х | /x/ | h |
| otъot |  |  | 700 |  | 800 | odg. grčkomΩ više se ne koristi | /o/ | |
| štašta |  |  | 800 |  | Щ щ | /ʃt/ | šč | |
| cici |  |  | 900 |  | 900 | Ц ц | /t͡s/ | c |
| črьvьčrv |  |  | 1000 |  | 90 | Ч ч | /t͡ʃ/ | č |
| šaša |  |  | 2000 |  | Ш ш | /ʃ/ | š | |
| jerъjor |  |  |  | Ъ ъ – "tvrdi znak" | ||||
| jeryjeri |  |  | Ы ы – "jeri" | /ɨ/ | ||||
| jerьjer |  |  |  | Ь ь – "meki znak" | ||||
| ĕtъjat |  |  |  | izbačen iz ruskoga1917., iz bugarskoga1945. | /jæ/ | |||
| jojo |  | — | — | Ё | /jɔ/ | |||
| juju |  |  | Ю ю | /ju/ | ju, u | |||
| ęsъes, »mali jus« |  |  | više se ne koristi | /ɛ̃/ | ||||
| jęsъjes, »jotirani mali jus« |  |  | više se ne koristi | /jɛ̃/ | ||||
| ǫsъus, »veliki jus« |  |  | više se ne koristi | /ɔ̃/ | ||||
| jǫsъjus, »jot. veliki jus« |  |  | više se ne koristi | /jɔ̃/ | ||||
| thitathita |  |  | 9 | više se ne koristi | /f/ | |||
| ižicaižica |  |  | izb. iz ruskoga1917. | |||||
| je, »jotirani e« |  | više se ne koristi | /jɛ/ | |||||
| ksiksi |  | više se ne koristi | /ks/ | |||||
(PDF)(PDF)
| |||||||
