| Auripigment | |
|---|---|
 Svijetla zlatnožuta boja auripigmenta | |
| Općenito | |
| Kategorija | Sulfidi |
| Kemijska formula | |
| Identifikacija | |
| Boja | Limunska žuta do zlatno ili smeđe žuta |
| Kristalni habitus | Obično u stupastim ili vlaknastim agregatima; mogu biti bubrežasti ili botrioidni; također granulirani ili praškasti; rijetko kao prizmatični kristali |
| Kristalni sustav | Monoklinski kristalni sustav |
| Sraslaci | Na {100} |
| Kalavost | Savršeno na {010}, nesavršeno na {100} |
| Lom | Nožem se reže u tanke komade |
| Mohsova tvrdoća | 1,5 do 2 |
| Sjaj | Smolasti, biserni na površini razreza |
| Indeks loma | nα = 2,400 nβ = 2,810 nγ = 3,020 |
| Optička svojstva | Dvoosna (-) |
| Dvolom | δ = 0,620 |
| Pleokroizam | U reflektiranoj svjetlosti, jaka, bijela do blijedo siva s crvenkastom bojom; u propuštenom svjetlu Y = žuta i Z = zelenkasto žuta |
| Ogreb | Blijedi limunsko žuti |
| Gustoća | 3,49 |
| Prozirnost | Proziran |
| Reference | [1][2][3] |
Auripigment iliarsenov(III) sulfid, As2S3, služi kaopigment i za uništavanjegamadi.[4] Auripigment je narančastožutimineralarsenovasulfida. Nalazi se uvulkanskimfumarolima, niskotemperaturnim hidrotermalnim venama i vrućim izvorima, a nastaje isublimacijom i kao nusprodukt raspadanja drugog minerala arsena,realgara. Auripigment je ime dobio polatinskomauripigmentum (aurum: zlato +pigmentum: pigment) zbog svoje dubokožuteboje.
Auripigmentom se trgovalo još uRimskom carstvu, a koristio se kaolijek udrevnoj Kini, iako je vrlootrovan. Upotrijebljen je kao otrov zamuhe[5] i za premazivanje vršakastrijela otrovom.[6] Zbog svoje upečatljive boje bio je zanimljivalkemičarima, kako u Kini, tako i naZapadu, tražeći način za izraduzlata. Također je pronađen u zidnim ukrasimaTutankamonove grobnice i i drevnim egipatskim svitcima, te na zidovimaTaj Mahala.[7]
Stoljećima je auripigment bio samljeven i korišten kao pigment uslikarstvu i zabrtvljenjevoska, a čak se koristio u drevnoj Kini kao korektivna tekućina.[8] Bio je to jedan od rijetkih bistrih, svijetložutih pigmenata dostupan umjetnicima do 19. stoljeća. Međutim, njegova izuzetna otrovnost i nepodudaranje s drugim uobičajenim pigmentima, uključujućikemijske tvari na baziolova ibakra, poputverdigrisa iazurita,[9] značilo je da je njegova upotreba kao pigmenta prestala kad sukadmijeva žuta,kromova žuta iorganske boje koje su uvedene tijekom 19. stoljeća.
Auripigment je poznat još u drevnim vremenima. Umjetni auripigment je proizvođen u Europi početkom 18. stoljeća. Svijetlo žutog je tona. Otrovan i nepostojan. Auripigment je zamijenjen jekadmijevim žutim pigmentima.[10]
|
 | Zajednički poslužitelj ima stranicu o temiAuripigment |
