Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
WikipedijaSlobodna enciklopedija
Traži

Atena (grad)

Koordinate:37°58′N23°43′E /37.967°N 23.717°E /37.967; 23.717
Izvor: Wikipedija
Atena
Αθήνα
Atena
Osnovni podatci
DržavaGrčka
PeriferijaAtika
PrefekturaAtena
Stanovništvo
 - utjecajna zona
745 514(2001.)
3 761 810(2001.)
Površina
 - utjecajna zona
39km²
412km²
Gustoća stanovništva
 - utjecajna zona
19133/km²
9137/km²
Koordinate37°58′N23°43′E /37.967°N 23.717°E /37.967; 23.717
Vremenska zonaSrednjoeuropsko vrijeme (UTC+2)
 - Ljeto (DST)Srednjoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3)
Poštanski broj10x xx, 11x xx, 120 xx
Pozivni broj210, 211, 212
GradonačelnikNikitas Kaklamanis (ND)
Službena stranicawww.cityofathens.gr
Karta
Atena na zemljovidu Grčke
Atena
Atena
Atena na zemljovidu Grčke

Atena (grčki: Αθήνα,Athina) je glavni gradGrčke i jedan od najpoznatijih gradova u svijetu. Današnja Atena je moderan i velik grad.2004. je imala 745.514 stanovnika. Antička Atena je bila moćan grad-država i poznati centar edukacije i znanosti. Nazvana je po božici izgrčke mitologije,Ateni.

Atena se često naziva kolijevkom zapadne civilizacije zbog svojih kulturnih doprinosa tijekom 5. i 4. stoljeća prijeKrista. Iz tog razdoblja u Ateni je ostalo mnogo antičkih zgrada, umjetničkih djela itd. Najpoznatija jeAkropola, koja je priznata kao jedna od najboljih primjera klasične grčke umjetnosti i arhitekture.

Ime

[uredi |uredi kôd]

Grčko ime je bilo Αθήναι, a kad se službeno napustilo uporabukatharevouse 1970-ih, službeno je grčko ime Αθήνα (Athína).

Geografija

[uredi |uredi kôd]

U Ateni vladavruća stepska klima (Köppenova klasifikacija klime:BSh) s velikim padalinama između polovine listopada do polovine travnja. Ako postoje padaline tijekom ljeta, one su rijetke i u obliku su kratkotrajnog pljuska.

Proljeće i jesen se smatraju idealnim sezonama za razgledavanje grada i za sve druge aktivnosti vani. Ljeta mogu biti iznimno topla. Prosječna najviša dnevna temperatura u srpnju je 33,5 °C.

Najviša dnevna temperatura je bila 48 °C u predgrađu Atene, u Elefsini, a najniža je bila -5,8 °C u Nea Philadelphiji. Tijekom mećave koja se dogodila početkom 2004. godine, to jest najgore mećave koja je zadesila grad, temperatura je spala i na -7,9 °C.

Antička Atena

[uredi |uredi kôd]
Podrobniji članak o temi:Atena (polis)

Atena je bila jedan od najjačihpolisa uGrčkoj. Svaki grčki grad ili polis bio je nezavisno središtekulturnog,političkog itrgovačkog života. Bio je okružen zidinama, imao je mjesto za zadnju obranuakropolu, a na njoj su bili smještenihramovivrhovnih božanstava.

Akropola je svoj konačan oblik dobila u 5 st. pr. Kr. za vrijeme vladavine jednog od najznačajnijih državnika,Perikla. U njegovo doba Atena je postalademokratska republika. Bogatašima je nametnuo visoke poreze, a novac koristio za uređenje Atene, posebice Akropole. Tada su napravljena brojna veličanstvena dijelagrčke umjetnosti. Stoga se razdoblje vladavine Perikla nazivazlatnim dobom Atene. Tada su podignuti hramoviPartenon, Erehtejon, hram božiceNike i svečani ulaz Propileje.

Partenon

[uredi |uredi kôd]
Podrobniji članak o temi:Partenon

Partenon se nalazi na visoravni visokoj oko 70 m. Predstavlja glavni naglasak čitavog arhitektonskog sklopa. Vidi se iz velike udaljenosti, ali se gubi penjanjem na Akropolu i ponovo se pojavljuje stupanjem pred njega. Ulaz se nalazi sa suprotne strane pa ga je cijelog potrebno obići. Partenon je uzdužna građevina podjeljena na dva dijela cele i opistodoma. U predvorju Partenona nalazi se niski reljef koji prikazuje panatenejske svečanosti. Taj reljef izradili suFidija i njegovi učenici između 440. i 437. g. pr. Kr.

Erehtejon

[uredi |uredi kôd]

Erehtejon je sagrađen oko 421. g. pr. Kr. Hram je bio podjeljen na nekoliko razina zbog kosog nagiba terena. Razine su spojene stubama. Razlika u visini između svetišta Atene i nekih drugih dijelova hrama bila je i do 3 metara. Taj hram nije bio pravilnog oblika kao većina drugih hramova. U Erehtejonu nalazilo se svetišteAtene,Posejdona iErehteja.

Propileji

[uredi |uredi kôd]

Propileji su široko stubište između dva zida. U podnožju stubišta stajalo je šest dorskih stupova povezanih gredama. Vrh stubišta završavao je visokim zidom u kojem je bio prolaz širok koliko i središnji dio stepeništa.

Svaki je grad imao i jedan trg –agoru – koji je služio za trgovačke djelatnosti, skupove, bio je administrativno i društveno središte. U agori se odvijao svakodnevni život.

Kulturni život

[uredi |uredi kôd]

U Ateni se nalazi velik broj različitih škola i sveučilišta. Atensko sveučilište je osnovan 1837. godine, a u samom gradu se nalazi nekoliko visokih škola kao i jedna tehnička visoka škola. U gradu postoji i specijalna škola za arheološka istraživanja. Grčko nacionalno kazalište je vrlo poznato u izvođenju antičkih drama i opera. Osim toga postoji i dosta muzeja kao i kolekcija iz antičkog doba.Atenski festival je kulturna manifestacija koja traje od sredine siječnja do sredine rujna s programom koji je protkan glazbom ali i modernim i antičkim kazališnim predstavama.

Transport

[uredi |uredi kôd]

Javni prijevoz u Ateni se sastoji od autobusa, metroa, tramvaja i gradsko-prigradske željeznice. Krajem 90-ih godina prošlog stoljeća su izgrađene nove linije podzemne željeznice koje su puštene u promet 2000. godine. Duljina svih linija metroa u Ateni je oko 91 km.

Zračna luka Elefthérios Venizélos je smještena istočno od grada, nekih 45 minuta vožnje automobilom. Zračna luka je dobila ime po Elefthériosu Venizélosu, najvažnijem grčkom političaru u periodu od 1910. do 1933. godine.

Turizam

[uredi |uredi kôd]

U Atenu dolaze mnogi turisti da bi se divili ostacima antičke kulture, ali i u kupovinu, kušanje grčkih kulinarskih specijaliteta kao i uživanju u grčkoj narodnoj glazbi. U samom gradu su održaneprve Olimpijske igre modernog doba 1896. godine ali iXXVIII. Olimpijske igre 2004. godine. Turizam je vrlo bitan izvor zarade grčkog glavnog grada. 10-ak km jugozapadno od Atene smješten jePirej, koji je srastao s Atenom, a poznat je po najvećoj putničkoj luci u Europi iz koje ispolvljavaju brodovi prema većini grčkih otoka, ali i dalje.

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temiAtena (grad)
1985. -Atena • 1986. -Firenca • 1987. -Amsterdam • 1988. -Zapadni Berlin • 1989. -Pariz • 1990. -Glasgow • 1991. -Dublin • 1992. -Madrid • 1993. -Antwerpen • 1994. -Lisabon • 1995. -Luxembourg • 1996. -Kopenhagen • 1997. -Solun • 1998. -Stockholm • 1999. -Weimar • 2000. -Reykjavik,Bergen,Helsinki,Bruxelles,Prag,Krakov,Santiago de Compostela,Avignon,Bologna • 2001. -Porto,Rotterdam • 2002. -Brugge,Salamanca • 2003. -Graz • 2004. -Genova,Lille • 2005. -Cork • 2006. -Patras • 2007. -Luxembourg i Grande Région,Sibiu • 2008. -Liverpool iStavanger • 2009. -Linz iVilnius • 2010. -Essen,Pečuh iIstanbul • 2011. -Turku iTallinn • 2012. -Maribor iGuimarães • 2013. -Košice iMarseille • 2014. -Umeå iRiga • 2015. -Mons iPlzen • 2016. -San Sebastián iWrocław • 2017. -Aarhus iPafos • 2018. -Valletta iLeeuwarden • 2019. -Plovdiv iMatera • 2020. -Rijeka iGalway • 2022. -Kaunas,Esch-sur-Alzette iNovi Sad • 2023. -Vesprim,Temišvar iEleusis • 2024. -Tartu,Bad Ischl iBodø • 2025. -Nova Gorica /Gorica,Chemnitz • 2026. -Oulu iTrenčin • 2027. -Liepāja
Glavni gradovigrčkih prefektura
UNESCO
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Atena_(grad)&oldid=7239542"
Kategorije:
Skrivene kategorije:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp